Međunarodni znanstveni skup “Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566.”
U četvrtak i petak, 20. i 21. listopada, u 10 sati, u velikoj dvorani palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 11 u Zagrebu održava se Međunarodni znanstveni skup NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI I SIGET 1566.
Skup organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji i Katoličko bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
ZNANSTVENI SKUP
20. i 21. listopada od 10 sati
A) Epoha, 20. listopada 2016.
Ekspanzija Osmanskog Carstva od europskog jugoistoka prema srednjoj Europi od druge polovice 14. do kraja 17. stoljeća – Pál Fodor
Hrvatska i Osmansko Carstvo od sredine 15. do kraja 16. stoljeća – Nenad Moačanin
Na periferiji svijeta islama: osmanska politika na zapadnoj granici 1463. – 1593. – Fahd Kasumović
Protuturski spisi i traženje pomoći na europskim dvorovima – akademik Tomislav Raukar
Plemeniti prognanici za osmanske ugroze i preobrazba srednjovjekovnih hrvatskih zemalja u jedinstveno kraljevstvo – Ivan Jurković
Demografske promjene na današnjem prostoru Hrvatske od polovice 15. stoljeća – Anđelko Akrap
Migracije i demografske promjene na hrvatskom prostoru u 16. stoljeću: primjer sandžaka Klis i Krka – Kornelija Jurin Starčević
Obrambeni sustav protiv Osmanlija u doba Nikole Šubića Zrinskog – Géza Pálffy
Osmanski izazov i mletački odgovor u Dalmaciji – Josip Vrandečić
Sigetska bitka i Dubrovčani – Vesna Miović i Mladen Glavina
B) Nikola Šubić Zrinski, 21. listopada 2016.
Podrijetlo velikaškog roda Zrinskih – Damir Karbić
Promjene u prostornom rasporedu posjeda i utvrda Zrinskih u 16. i 17. stoljeću – akademik Dragutin Feletar
Migracije Zrinskih i strategije održanja roda u vrijeme Nikole IV. Zrinskog – Nataša Štefanec
Nikola Zrinski, hrvatski ban i branitelj tvrđave Siget 1566. godine – Anđelko Mijatović
Opsada Sigeta 1566. godine – obavještajna organizacija Nikole IV. Zrinskog i duh vremena – Krešimir Kužić
Utjecaj opsadnog ratovanja u osmanskoj ekspanziji prema srednjoj Europi: slučaj opsade Sigeta – Kahraman Şakul
Opsada Sigeta 1566 prema osmanskim narativima o pohodu – Günhan Börekçi
Koga i što slavimo? Nikola Šubić Zrinski i Siget u mađarskom povijesnom pamćenju – Szabolcs Varga
Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566. u hrvatskoj i mađarskoj historiografiji – Željko Holjevac
Odjek Sigetske bitke u hrvatskoj književnosti – akademik Josip Bratulić
«Veselo se pokrivam prahom doma moga…» (Grijeh i martirstvo u mađarskoj Zrinijadi) – Sándor Bene
Sjećanje na opsadu Sigeta i Nikolu Šubića Zrinskog u mađarskoj književnoj tradiciji (18. i 19. stoljeće) – Gábor Tüskés
Sigetska bitka u hrvatskoj operi – Sanja Majer-Bobetko
Dana 7. rujna 2016. navršila se 450. obljetnica Sigetske bitke, kojom je završena jednomjesečna opsada tvrđave Siget u Mađarskoj koju je od 100.000 osmanskih vojnika pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog branilo 2.500 vojnika, uglavnom Hrvata, pod vodstvom hrvatskog velikaša Nikole Šubića Zrinskog.
Riječ je o jednom od najvažnijih događaja u povijesti Hrvatske, Mađarske i Europe jer je zaustavljanje moćne osmanske vojske na putu prema Beču bilo prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju koji je promijenio tijek povijesti za nekoliko sljedećih stoljeća. Nikola Šubić Zrinski, hrvatski ban 1542. – 1556., svojom je junačkom pogibijom postao hrvatski i mađarski nacionalni junak koji simbolizira junaštvo, požrtvovnost i domoljublje.
Odlukom Hrvatskog sabora 2016. je proglašena Godinom Nikole Šubića Zrinskog, a jedna od središnjih točaka obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke jest svečana akademija u palači HAZU 19. listopada 2016. kojom se ujedno otvara i dvodnevni međunarodni znanstveni skup Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566. koji organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Uz hrvatske povjesničare, sudjelovat će i povjesničari iz Mađarske, Turske te Bosne i Hercegovine koji će rasvijetliti turbulentno razdoblje druge polovine 16. stoljeća te osobu Nikole Šubića Zrinskog i odjek koji je njegova junačka smrt imala među Hrvatima, Mađarima i drugim narodima.
Program:
Izvori: