Projekcija filma „Kako živi narod“ i predavanje Tihane Rubić „Proizvodnje krize, prakse i strategije preživljavanja“

Projekcija filma Kako živi narod

 

Muzej suvremene umjetnosti

Zagreb

http://www.msu.hr/

 

14.10.2016. / 18 sati

 

U knjizi Kako živi narod Rudolfa Bićanića, doprinos pisanim prilozima o životu u pasivnim krajevima 1930-ih godina dala je i mlada književnica iz Bjelovara – Zlata Peterlić. Jedna od tema koje je obrađivala bio je i onovremeni svakodnevni život u Dugopolju i mosorskom zaleđu. Njezin tekst je, uz djelo Frane Ivaniševića “Poljica – narodni život i običaj”, literarna osnova dokumentarno-igranog filma “Kako živi narod” redatelja Hrvoja Jelavića-Šake, iz 2013. godine. 

 

„Približujemo se selu. Dugopolje. Smjestilo se uz cestu, a u pozadini mu se koči pusta i gola Mosor-planina. Uz samo selo raste nešto sirotinjskog drveća, gdjekoji sitan grmić i po koja smokva, kojoj obraše plod još posve zelen. A malena, neobično malena polja ograđena zidom pomno čuvaju slabo uzrastao ječam i sitne kukuruze s još manjim kržljavim klipovima. S kukuruzovih stabljika i klipova pokidaše lišće, kako bi pod jakim suncem što prije dozrili, da ih mogu samljeti za puru.“ – iz teksta Zlate Peterlić, Kako živi narod, Rudolf Bićanić.

 

Osim glumice Vande Boban, u glavnoj ulozi Zlate Peterlić, u filmu sudjeluju prvenstveno naturščici: članice i članovi Kulturno umjetničkog društva „Pleter“ te stanovnici sela Dugopolje, Liska, Smajići – Dolac Donji, Bisko, Koprivno, Srijane, Šestanovac, Muć i Postinje Donje.

Nastanku ovog dokumentarno-igranog filma doprinijelo je ukupno 85 volonterki i volontera od kojih 30 članica i članova KUD-a „Pleter“.

 

Neovisno o tome je li riječ tek o manjim, epizodnim ulogama ili o sustavno građenim i razvijanim likovima, svi sudionici svojim su zalaganjem i predanošću doprinijeli kreativnom procesu. Cijela filmska ekipa, većinom pripadnici lokalnih zajednica, volonterski je sudjelovala na projektu te neizmjerno pomogla ustupanjem osobnih prostora za potrebe snimanja, prikupljanjem rekvizita, rekonstrukcijom kostima i pripremom scenografije te posvećenošću projektu kojemu su pristupali s puno razumijevanja i entuzijazma.

Nakon prikazivanja filma, predstavnici lokalne zajednice koji su doprinijeli realizaciji projekta govorit će o samom procesu nastanka filma i vlastitom angažmanu.

 

Nakon projekcije filma slijedi razgovor s asistenticom režije Marijanom Botić Rogošić te Anom Jurčević i Marom Radan koje u filmu imaju značajne uloge, a o vlastitom angažmanu govorit će i neki od članova lokalne zajednice u Dugopolju i članovi Kulturno umjetničkog društva “Pleter”.

 

 

Produkcija: Lampros film

Režija: Hrvoje Jelavić-Šako

Asistentica režije: Marijana Botić Rogošić

Kamera: Andrija Pivčević

Sudjeluju: Vanda Boban u ulozi Zlate Peterlić, Ana Jurčević, Mara Radan, članice i članovi Kulturno umjetničkog društva „Pleter“; stanovnici sela Dugopolje, Liska, Smajići – Dolac Donji, Bisko, Koprivno, Srijane, Šestanovac, Muć, Postinje Donje

Film je financiran sredstvima iz proračuna Općine Dugopolje.

Program je ostvaren u suradnji sa Zadrugom za etično financiranje, te Općinom Dugopolje koja je film, kao i ovu prezentaciju, podržala.

 

 

Predavanje dr. sc. Tihane Rubić / Proizvodnje krize, prakse i strategije preživljavanja

 

Muzej suvremene umjetnosti

Zagreb

 

15.10.2016. / 17.00 sati

 

 

Pozivamo vas na predavanje dr. sc. Tihane Rubić – „Proizvodnje krize, prakse i strategije preživljavanja“ koje će se održati u subotu 15.10. u 17 sati u sklopu izložbe „Kako živi narod“.

 

Uz referencu na elemente i doprinose djela Rudolfa Bićanića, iz polovice 1930-tih godina, u izlaganju će se ocrtati i problematizirati etnološko i kulturnoantropološko pristupanje temi i konceptu krize i preživljavanja. Osim prikaza načina na koji se u znanstvenom diskursu i istraživanjima pristupalo općenito socioekonomskom pitanju, pozornost će biti usmjerena i na spoznaje o heterogenosti iskustava i poimanja krize te preživljavanja u prošloj i suvremenoj (hrvatskoj) svakodnevici. Izlaganje će se problemski i kulturnoanalitički koncipirati naročito kroz uvriježene simboličke motive poput „naroda“, „običnih ljudi“ i „preživljavanja“.

 

Tihana Rubić docentica je na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživačica je na znanstvenom projektu “Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet” Hrvatske zaklade za znanost Autorica je niza znanstvenih tekstova te suurednica desetak znanstvenih zbornika radova. Doktorirala je 2012. godine s temom neformalne ekonomije i nezaposlenosti, iz perspektive etnologije i kulturne antropologije. Znanstvenoistraživački interesi usmjereni su joj na socijalizam, postsocijalizam i tranziciju, kroz teme rada, nezaposlenosti i neformalne ekonomije te obiteljskih odnosa i starenja, kroz sociokulturnu analizu društvenih vrijednosti, percepcija i praksi vezanih uz spomenute teme.

Odgovori