Poziv na suradnju – “Radovi Zavoda za hrvatsku povijest” – Tematski broj: Prema povijesti „nevidljive“ prijetnje: epidemije i pandemije u Srednjoj Europi i Mediteranu
Istraživanje epidemija i pandemija kroz povijest u historijskoj znanosti se postupno etabliralo kao relevantna tema unutar koje se mogu proučavati političke ili socioekonomske strukture, ali i položaj pojedinca ili različitih skupina u vremenu i prostoru. To znači nužnost širenja istraživačke perspektive čime se, dakako, uključuju i različite povijesne poddiscipline, kao što su povijest znanosti, društvena povijest, povijest medicine, rodna povijest. U novije vrijeme to potiče i inovativnije pristupe tradicionalnim istraživačkim temama u okviru političke ili gospodarske povijesti. Globalni i regionalni utjecaj epidemijskih i pandemijskih zaraza kroz povijest očituje se u različitim aspektima: demografskim, društvenim, političkim, financijskim, gospodarskim, kulturnim ili biološkim. Povjesničari su tijekom 20. stoljeća na nizu tema istražili, primjerice, veze između epidemija i revolucija, odnos ekonomskih promjena i širenja zaraza, itd. Žuta groznica ili španjolska gripa samo su neki primjeri virusnih zaraza u 19. i 20. stoljeću koje su imale velike globalne učinke i posljedice. Epidemija HIV-a posebno je bila važna u globalnom interesu humanističkih znanosti, pa se tako svojim radom i djelima isticao i hrvatski povjesničar Mirko Dražen Grmek. Na tragu tih istraživanja William H. McNeill je u više izdanja ponudio prvu temeljnu globalnohistorijsku studiju epidemija: Plagues and Peoples. U recentno vrijeme je historijska znanost proširila inicijalno uže zacrtano područje istraživanja, otvarajući niz različitih međupovezanih problema koji uključuju demografske i statističke, ali i kulturne, rodne, društvene, psihološke i druge aspekte pandemija. Posebno su se u metodološkom smislu istaknula kvantitativna istraživanja, odnosno čitav niz mogućnosti proučavanja serijskih izvora, sistematizacija i obrada statističkih podataka te analize i razvoja digitalnih metoda obrade izvora.
Aktualna situacija s izbijanjem pandemije COVID-19 trebala bi nas podsjetiti kako zarazne bolesti nisu nestale, već dapače, kako ih je od druge polovice prošlog stoljeća sve više: u posljednjih četiri desetljeća se broj novih bolesti, poput HIV-a, SARS-a i COVID-19, čak učetverostručio. Poseban broj Radova Zavoda za hrvatsku povijest, potaknut između ostaloga i aktualnom situacijom s COVID-19, ima namjeru dublje analizirati različite aspekte povijesti pandemija u srednjoeuropskom i mediteranskom okruženju svih razdoblja, od stare povijesti do moderne i suvremene povijesti.
Pozivaju se povjesničari i srodni stručnjaci da pošalju priloge za poseban tematski broj Radova Zavoda za hrvatsku povijest „Prema povijesti „nevidljive“ prijetnje: epidemije i pandemije u Srednjoj Europi i Mediteranu“. Jezici publikacije su hrvatski i engleski.
Ovaj posebni broj Radova otvara raspravu o povijesti pandemija, problemima koji su s tom temom povezani ili proizlaze iz te uže teme, ali i o metodološkim pitanjima koja proizlaze iz istraživanja i proučavanja te teme. Teme koje bi se u broju posebno trebale razmatrati, iako nije ograničen samo na njih, su:
- teorijski i metodološki problemi u proučavanju povijesti bolesti, epidemija i pandemija
- regionalna i transregionalna perspektiva istraživanja epidemijskih i pandemijskih prijetnji kroz povijest
- Mirko Dražen Grmek kao povjesničar medicine
- digitalni i statistički načini obrade podataka u istraživanjima epidemija i pandemija kroz povijest
- uloga i značenje historijske demografije u istraživanju epidemija i pandemija
- utjecaj globalizacije na širenje i povećanje opasnosti pandemija u suvremeno doba
- povijest medicine i (javnog) zdravstva oblikovana pod utjecajem epidemija i pandemija
- socioekonomski faktori epidemija i pandemija
- kako epidemije i pandemije utječu na svakodnevicu, kako je mijenjaju ili oblikuju
- psihološki utjecaj epidemija i pandemija i povijest emocija tijekom trajanja epidemija i pandemija
- reprezentacija epidemija i pandemija (i karantena) u kulturi i kulturnom stvaralaštvu (književnost, likovne umjetnosti, glazba, film, itd.)
- odnos vlasti i sustava suzbijanja epidemija i pandemija
- znanstveni diskursi i epidemije/pandemije
- ponašanje medija u epidemijskim i pandemijskim uvjetima
- ekohistorijski aspekti epidemija i pandemija
- epidemije/pandemije iz očišta feminizma/ekofeminizma?
- utjecaj epidemija i pandemija u povijesti na visoko školstvo i znanost
- pitanje promjena (moralnih) vrijednosti u vrijeme epidemija/pandemija
Rok za slanje članaka je 1. 9. 2021. Poseban broj Radova prema planu bi trebao izaći iz tiska početkom 2022. Za sva dodatna pitanja možete se javiti na sljedeću mail adresu: phillip.simetinsegvic@gmail.com.
https://hrcak.srce.hr/radovi-zhp