Izložba “Dva desetljeća (1997. – 2016.) arheoloških istraživanja rimskoga legijskog logora Tilurija”


Muzej triljskog kraja


 


Don Ante Bućana 3, Trilj


 


19.09.2016. / 30.04.2017.


 


 


Rimski vojni logor Tilurij (Tilurium) smješten je na prostoru današnjega Garduna, sela koje administrativno pripada Gradu Trilju. Od Salone, glavnoga i najmoćnijega grada provincije Dalmacije, Tilurij je bio udaljen oko 30 km. Na lokalitetu Vojnić – Samoleč sačuvani su dijelovi antičke, rimske ceste koja je od Salone vodila prema rudonosnoj oblasti Argentarium u današnjoj Bosni, odnosno trgovačkoj koloniji Naroni na jugoistoku. Ta je prometnica u jednom trenutku prolazila uz Tilurij, odakle se spuštala prema riječnom prijelazu. Sjeverno i zapadno od Tilurija prostire se Sinjsko polje, oplemenjeno mirnim tokom rijeke Cetine (Hyppus), koja je u cijeloj duljini svoga toka od 105 kilometara vjekovima bila okosnica života, ali i prirodna zapreka putnim pravcima prema istoku i sjeveroistoku. Rijeka u svojem gornjem toku protječe kroz ravničarski prostor, a potom nizvodno od Trilja prolazi kroz stjenoviti klanac. Upravo na dijelu gdje riječni tok prelazi iz ravničarskog u kanjonski, smješten je legijski logor. Strateška važnost tog položaja zamijećena je u najdavnijim vremenima pa su se i Rimljani njime koristili brinući se o komunikaciji preko Cetine, koja je bila značajna kako za promet roba tako i za protok ljudi.


 


Plinije (Nat. 3, 142) Tilurium spominje kao delmatski castellum, dok je u itinerarima (Tab. Peut. 6,3; Itin. Anton. 337,5; Geogr. Rav. IV,16) zabilježen kao utvrda i prijelaz preko rijeke. O Tiluriju, odnosno o njegovoj posadi najviše se doznalo zahvaljujući sustavnim arheološkim istraživanjima, koja su iznjedrila brojne pokretne nalaze kao i dijelove logorske arhitekture. Zahvaljujući epigrafskim izvorima, o Tiluriju se dosta pisalo, pri čemu je istraživače manje zanimao sam arheološki lokalitet, a više vrijeme njegova početka i njegova zamiranja.


 


 


 


Sustavno arheološko istraživanje Tilurija započeto je 1997. godine pod vodstvom dr. sc. Mirjane Sanader s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


 


U razdoblju od dvadeset godina arheoloških istraživanja Tilurija otkriveni su ne samo dijelovi logorskog bedema nego i dijelovi konstrukcije velike građevine smještene u sjeverozapadnom dijelu logora. Otkriven je i istražen središnji građevinski sklop logora čiji je pod bio ukrašen mozaikom. Osim toga, potpuno je istražena zapadna cisterna. Završeno je istraživanje, konzervacija, rekonstrukcija i prezentacija sklopa od šest centurija smještenih u jugoistočnom kutu logora.


 


Brojni pokretni nalazi svjedoče da je Tilurij najintenzivnije bio naseljen tijekom 1. st., kada je ondje boravila VII. rimska legija. Riječ je o ulomcima staklenih i keramičkih posuda, dijelovima vojničke i konjske opreme, alata, medicinskog i igraćeg pribora, novčićima, raznim ukrasnim te drugim svakodnevnim upotrebnim predmetima. Svi se nalazi nakon provedenih istraživanja, dokumentiranja, konzervacije i objave trajno pohranjuju u Muzeju triljskog kraja, gdje se prezentiraju javnosti putem izložaba, muzejskih publikacija, pedagoške djelatnosti te drugih oblika muzejske komunikacije.


 


Izvor: http://www.mdc.hr/




Odgovori