“Children of Earth and Sky” (fantasy fiction)

Children of Earth and Sky

by Guy Gavriel Kay

Published May 10th 2016

 

The bestselling author of the groundbreaking novels Under Heaven and River of Stars, Guy Gavriel Kay is back with a new book, set in a world inspired by the conflicts and dramas of Renaissance Europe. Against this tumultuous backdrop the lives of men and women unfold on the borderlands—where empires and faiths collide.

 

From the small coastal town of Senjan, notorious for its pirates, a young woman sets out to find vengeance for her lost family. That same spring, from the wealthy city-state of Seressa, famous for its canals and lagoon, come two very different people: a young artist traveling to the dangerous east to paint the grand khalif at his request—and possibly to do more—and a fiercely intelligent, angry woman, posing as a doctor’s wife, but sent by Seressa as a spy.

 

 http://www.goodreads.com/book/show/25938426-children-of-earth-and-sky

 

Guy Gavriel Kay is a Canadian author of fantasy fiction. Many of his novels are set in fictional realms that resemble real places during real historical periods, such as Constantinople during the reign of Justinian I or Spain during the time of El Cid. Those works are published and marketed as historical fantasy, though the author himself has expressed a preference to shy away from genre categorization when possible.

 

—

 

Napomene o knjizi

 

Roman pripada iznimno popularnom fantasy žanru (autor je svojevremeno radio na sređivanju Tolkienove ostavštine). Pritom autor za svaki roman uzima kao inspiracijsku podlogu stvarno povijesno razdoblje, događaje i ličnosti te na toj realnoj osnovi konstruira alternativni svijet.

 

U ovom je romanu obradio novovjekovnu povijest i međuodnose Mletačke Republike, Osmanskog Carstva, Dubrovačke Republike te pitanje senjskih uskoka.

 

Knjiga je tematski zanimljiva zbog historiografskih i imagoloških implikacija, budući da primjenjuje provedena povijesna istraživanja. Tako likovi imaju autentična imena, pa se čak i izraz „gospar“ pojavljuje upravo u tom obliku.

 

Očito iz jezičnih razloga, korištena literatura mahom je britanskih i američkih povjesničara koji su se bavili uskocima i poviješću Dubrovnika. S obzirom na to moguće je razmatrati na koji način strane historiografije pristupaju određenim pitanjima hrvatske povijesti.  

 

Dakako, može se analizirati i na koji je način cjelokupna problematika translatirana u fikciju, uz stalno pitanje mogu li se, i na koji način, romani promatrati kao povijesni izvor.

 

U ovom slučaju radi se dakle o elementima fikcionalnog, historiografskog i imagološkog pogleda na hrvatsku ranonovovjekovnu povijest u popularnom fantasy žanru.

 

Dora Kosorčić