Najava znanstvenog skupa povodom 950. obljetnice prvog spomena Šibenika

Međunarodni znanstveni skup 950 godina od prvog spomena Šibenika

Ove godine navršava se 950 godina od prvog spomena Šibenika u ispravi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. iz 1066. Tim povodom u Gradskoj vijećnici u Šibeniku od 26. – 28. rujna 2016. održat će se međunarodni znanstveni skup 950 godina od prvog spomena Šibenika.

Skup se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a zajedno ga organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu (Damir Karbić, Zoran Ladić, Goran Budeč i tajnica Iva Kurelac), Grad Šibenik (gradonačelnik Željko Burić, i predsjednik Gradskog vijeća Šibenika Ivica Poljičak) i Muzej grada Šibenika (ravnatelj Gojko Lambaša i izvršna tajnica Anita Travčić). Predsjednik Odbora skupa je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Na skupu će nastupiti 34 izlagača s 31 izlaganjem s područja povijesti, povijesti umjetnosti, konzervatorstva, arheologije, filologije, etnologije, geografije i povijesti prirodnih znanosti. Osim iz HAZU, sudjelovat će izlagači sa Sveučilišta u Zagrebu, Zadru i Splitu, iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu i Splitu, iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, iz Memorijalnog centra Domovinskog rata, iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, iz Muzeja grada Šibenika, sa Sveučilišta u Ženevi i iz Londona. Skup kronološki pokriva sva razdoblja šibenske povijesti, počevši od antike, preko ranokršćanske povijesti, srednjeg vijeka, renesanse i ranog novog vijeka, 19. stoljeća, zaključno s Drugim svjetskim ratom i Domovinskim ratom. Zasebne sekcije posvećene su temama o jeziku i kulturnim doprinosima, narodnoj i znanstvenoj baštini Šibenika te umjetničkoj baštini i konzervatorstvu.

Naglasak skupa je na izvornim znanstvenim istraživanjima, primjerice o samostanu Sv. Spasa u Šibeniku u 15. stoljeću, o materijalnoj kulturi u kasnosrednjovjekovnom Šibeniku, o šibenskom hodočasniku koji je 15. stoljeću došao do Sinaja, o Šibeniku i bribirskim knezovima od roda Šubića te o talijanskoj Bibliji velikog formata iz samostana sv. Frane u Šibeniku te o važnosti tog rukopisnog rariteta iz doba kralja Petra Krešimira IV. za srednjovjekovnu hrvatsku državu. Predstavit će se i novi znanstveni pogled na pitanje rekonstrukcije/restauracije katedrale sv. Jakova u 19. stoljeću, a na tamelju autentičnih dokumenata iznijet će se povijesne činjenice o napadima JNA na Šibenik 1991.

—

Program skupa objavit ćemo nekoliko dana prije njegova održavanja (Historiografija.hr)