Mo Yan, roman “Žabe” o kineskoj povijesti 20. stoljeća
Fraktura
Mo Yan
Žabe
Beletristika
prevela s kineskog Karolina Švencbir Bouzaza
Broj stranica: 384
Godina izdanja: srpanj 2016.
Naslov izvornika: 蛙
Pročitaj poglavlje
http://www.fraktura.hr/autori/mo-yan/
Wan Xin kći je liječnika koji se proslavio svojim otporom prema Japancima. Kreće očevim stopama i kao primalja na kineskom selu dobiva legendaran status. No kad njezin zaručnik, pilot borbenog zrakoplova, prebjegne na Tajvan, šikaniranje koje doživljava kulminira na spektaklu javnog suđenja. Kako bi dokazala svoju lojalnost režimu, Wan Xin postaje fanatična zagovornica politike jednog djeteta, a bračne parove koji su se drznuli suprotstaviti i odlučili na drugu trudnoću progoni nevjerojatno nesmiljeno i uporno. Premda je zbog njezine slijepe odanosti Partiji i sam ostao udovac, njezin nećak Wan Zu želi zabilježiti njezin život, od slavnih dana do starosti, u kojoj se pokušava iskupiti za sve zlo koje je drugima nanijela.
Vodeći suvremeni kineski pisac Mo Yan u svojem romanu Žabe briljantno oslikava život u ruralnoj Kini od sredine 20. stoljeća do današnjih dana. Potresan i duhovit roman, nevjerojatan spoj zbilje i fantazije, Žabe su remek-djelo pisca kojem je Nobelova nagrada 2012. učvrstila poziciju jednog od najvećih i najvažnijih pisaca današnjice.
“Sirova i životna priča. Ovaj je roman veliko djelo s velikim idejama o vrlo osjetljivoj temi.”
– The Wall Street Journal
“Mo Yana proslavio je njegov halucinativni realizam. Žabe su još jedan od dokaza njegova privlačno smionog pristupa književnosti. Nobelov odbor mudro je odabrao.”
– The Washington Post
“Roman precizan poput dokumentarca, zastrašujući koliko i začudan.”
– André Clavel, Lire
“Potresna, nezaboravna, uzbudljiva priča.”
– Financial Times
“Ovo je fascinantna kulturno-politička povijest. Vješto isprepleće farsu s društvenim komentarom, obiteljsku dramu s dubljim temama. Mnogo je u romanu zabavnog, mnogo je tužnog i dirljivog, a Mo Yan spretno se kreće između ta dva registra.”
– Independent
“Uživat ćete u slasnoj i ironičnoj rečenici jednog od najboljih kineskih pisaca.”
– Nils C. Ahl, Le Monde