Izložba „Put u vječnost“

Put u vječnost

  

Galerija Klovićevi dvori

 

Jezuitski trg 4, Zagreb

 

26.08. – 06.11.2016.

 

Otvorenje izložbe u petak, 26.8.2016. u 20 sati

 

Smrt, kao pojam, prisutan je u svim segmentima čovjekova života, pa ipak na njega se nikada u nas nije fokusirala dovoljno široka pozornost. O smrti se govori mahom fragmentarno, tako u književnosti i umjetnosti, u teološkim i filozofskim raspravama, u pojedinim znanstvenim disciplinama, baš kao i u narodnim pjesmama i popjevkama. Govori se u svakodnevnome životu kao o jednoj od dvije ključne činjenice čovjekove egzistencije. Pa ipak, kada smrt postane konkretna i bliska, tada se u njezinoj težini i značenju obično traže druge vrijednosti. Nastoji je se apsolvirati na što jednostavniji i što praktičniji način, a mrtvo tijelo, kao opredmećenu smrt, na razne se načine nastoji odstraniti iz neposredne okoline.

 

Izložbom Put u vječnost želi se po prvi puta o smrti govoriti kao o bitnome egzistencijalnom, društvenom, pa i kulturnome sadržaju na više razina. Muzej grada Zagreba organizirao je prije nekoliko godina vrlo dobru izložbu Mors porta vitae – Smrt vrata života u kojoj su obrađena stara zagrebačka groblja i pogrebi te je njome dotaknuta tema smrti kao dijela naše svakodnevice, pa i kulturne baštine. U najdoslovnijemu smislu izložbu Put u vječnost može se, pak, razumjeti kao manifestaciju kojom jedna ugledna firma, koja se u važnome segmentu svojega poslovanja bavi upravo smrću, a to je Udruga Posmrtna pripomoć, obilježava osamdesetpetu obljetnicu postojanja. Međutim, to je samo jedan aspekt ove izložbe koja u svojim raznorodnim segmentima obuhvaća i onu supstancu koja je veže za djelovanje spomenute udruge, a to je smrt. (…)

 

 (…) Na ovoj izložbi susret ćemo se s umjetničkim djelima koja su nastala mahom od kraja 19. stoljeća naovamo i pripadaju korpusu hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. Ono što ih ovdje povezuje nije samo vrijeme i sredina u kojoj su djelovali ili u njoj djeluju. Zajednička im je okosnica tematske naravi, jer se u svim izabranim djelima na direktniji ili nešto skriveniji način govori o smrti i prolaznosti, o kraju, rasapu i nestajanju. Pojedini od njih smrt će prikazati konvencionalnim figurama, kao što su lubanje, kosturi, kadaveri, a koje imaju ili alegorijsko značenje, ili izravno ističu smrt kao bitni sadržaj djela. Osim slika, crteža, skulptura, štoviše maketa nadgrobnih spomenika, susret ćemo i  brojne fotografije.   Fotografija je, naime, odavno postala najrašireniji i najpraktičniji medij kojim se nastoji trajno sačuvati mrtvo tijelo kao vizualnu činjenicu, pa su stoga djela istaknutih fotografa, baš kao i amatera ušla u sastav izložbe. Tu su također i različiti predmeti koji su na različite načine u službi teme-vodilje, dakle smrti. Od nakita i odjeće, devocionalija, ex-vota i posmrtnih maski, do priručnika o umiranju i knjiga u kojima se evidentiraju umrli i njihovi ukopi.

 

 (…) Namjera je izložbe da kroz nekoliko segmenata tematizira smrt i rituale smrti u  svakodnevnome životu, pa tako i da ukaže na kulturu groblja. U svojem praktičnome smislu groblja su mjesta odlaganja čovjekovih ostataka nakon smrti. Međutim, groblja svjedoče i o načinu kojim neka sredina smrt preobražava u kulturno dobro. U Hrvatskoj je nekoliko iznimno vrijednih groblja za čiju vrijednost nisu zaslužni isključivo arhitekti koji su ih projektirali i gradovi koji su groblja naručivali, nego podjednako tako i građani koji svojom kontinuiranom skrbi groblja čine živima. Antropolozi i etnolozi odavno su istraživali razne oblike rituala smrti i pokopa, pa je i građa, poput osmrtnica također dijelom izložbe Put u vječnost.

 

Iz teksta Uvoda prof. dr. sc. Zvonka Makovića  

 

Izvor: http://gkd.hr/izlozba/put-u-vjecnost/