Drugo izdanje prve sinteze hrvatske povijesti pisane i objavljene na njemačkome
Izdavačko poduzeće Pustet Verlag objavilo je nedavno 2. dopunjeno izdanje knjige Hrvatska – od srednjovjekovlja do naših dana, (Kroatien – von Mittelalter bis zur Gegenwart), uglednoga njemačkog znanstvenika prof. dr. Ludwiga Steindorffa. Podsjetimo, Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do danas Ludwiga Steindorffa objavljeno je u suradnji Naklade Jesenski i Turk i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar godine 2006. Riječ je o hrvatskom prijevodu autorove knjige koja je pod naslovom Kroatien. Von Mittelalter bis zur Gegentvart objavljena 2001. godine u Njemačkoj, čime je postala prva sinteza hrvatske povijesti pisana i objavljena na njemačkom jeziku.
Prof. dr. Ludwig Steindorff dobar je poznavatelj prilika na prostoru jugoistočne Europe, a njegova su znanstvena istraživanja posebno posvećena proučavanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Znanstvenu je karijeru započeo na Sveučilištu u Heidelbergu, gdje je i doktorirao slavistiku, germanistiku i povijesne znanosti 1981. godine.
Već od sredine sedamdesetih godina taj ugledni njemački znanstvenik posjećuje prostor Jugoslavije, sudjeluje u radu slavističkih tečajeva u Sarajevu i Zadru, gdje se upoznaje s njegovom kulturom i prošlošću. Godine 1976./77. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu započinje specijalizaciju. Od 1978. do 1980. godine radi na disertaciji Dalmatinski gradovi u XII. st.
Steindorff je bio dugogodišnji suradnik Odsjeka za istočnoeuropsku povijest na Sveučilištu u Munsteru, redoviti profesor i ravnatelj Odsjeka za istočnoeuropsku povijest na Sveučilištu Christian-Albrecht u Kielu, gdje je do odlaska u mirovinu vodio kolegij Povijest Hrvatske. Uz ostale radove, autor je do danas jedine znanstveno zasnovane studije o Hrvatskom proljeću, kao i spomenute knjige, koja je izdana na njemačkom i hrvatskom jeziku.
U pisanju svoje povijesne sinteze Kroatien. Von Mittelalter bis zur Gegenwart Steindorff slijedi pravac promatranja povijesti hrvatske države kroz djela hrvatskih autora Klaića, Šišića, Macana i Pavličevića. U svom djelu polazi od pretpostavke da se hrvatska ranosrednjovjekovna državnost održala. Autor započinje svoje djelo određivanjem geografskih granica hrvatskog etničkog prostora i određivanjem geopolitičke pozicije Hrvatske prema susjedima. Vremenski raspon kojim se autor bavi u samom naslovu određen srednjovjekovnim razdobljem, ali tekst nas upućuje i na razdoblje antike na području između Drave i Jadranskog mora jer je upravo to povijesna podloga na kojoj je došlo do hrvatske etnogeneze. Steindorff smatra kako je jasno da je samo ime Hrvata neslavenskog podrijetla, ali je proces slavenizacije obilježio budući hrvatski razvoj. Jedno od glavnih obilježja hrvatskoga kulturnog identiteta svakako su mnogobrojni glagoljski spomenici. Zanimljiva je činjenica da je autor od kronološkog redoslijeda izlaganja hrvatske povijesti odstupio uvrštavanjem posebnog poglavlja Kultura glagoljske pismenosti u kojemu je sintetizirao niz podataka o razvoju glagoljice na hrvatskom etničkom prostoru. Vrlo važna sastavnica za hrvatski kulturni identitet su stoljetne veze hrvatskoga naroda sa zapadnoeuropskim kulturnim središtima, a to se najbolje vidi u djelima srednjovjekovnih pisaca (npr. Tome Arhiđakona i popa Dukljanina), a i veze, posebno edukativne prakse, u dubokoj povezanosti sa centrima Rimokatoličke Crkve.
Prof. dr. Steindorff naglašava kako se, zbog složenih ratnih prilika nastalih prodorom Osmanlija u srednju Europu, povijesni događaji koji su uslijedili ne mogu pravilno razumjeti ako se prije toga bar malo ne objasni povijest Bosne koja je umnogome povezana s poviješću Hrvatske. Prije izlaska knjige prof. dr. Steindorffa samo je jedan strani autor, austrijski povjesničar Rudolf Kiszling, napisao knjigu o hrvatskoj povijesti.
Modernu povijest Hrvatske, tj. povijest XIX. i XX. st., Steindorff promatra iz perspektive razvoja građanskoga društva u Europi te ubrzane modernizacije europskih zemalja tijekom XIX. st. Prema njegovu mišljenju, svaka je nacionalna historiografija zasnovana na stvaranju vlastitih nacionalnih junaka. Taj proces započinje s građanskim gibanjima XIX. st., pa je i hrvatska historiografija u tijeku toga stoljeća istraživala i predstavila velikane svoje prošlosti (npr. kneza Branimira, kralja Tomislava, Zrinske i Frankopane ili bana Jelačića i dr.).
Steindorff ističe i važnost demokratskih gibanja od 1967. do 1971. godine u Hrvatskoj. Upravo u pozitivnim težnjama demokratskih gibanja iz 1971. godine on vidi i klicu iz koje je nakon pada socijalističkoga društvenog sustava u Jugoslaviji nastala samostalna Republika Hrvatska. Knjige nadopunjuje i popis literature o hrvatskoj povijesti na stranim jezicima kojom se autor služio prilikom vlastitog istraživanja. Knjiga Hrvatska – od srednjovjekovlja do naših dana, u ovom dopunjenom izdanju na njemačkom jeziku, nema samo znanstveni karakter, već je namijenjena široj njemačkoj publici. Steindorffova knjiga koristi se i kao sveučilišni udžbenik na njemačkom govornom području. Izdavačko poduzeće Pustet Verlag iz Regensburga ističe ediciju ovog izdanja u okviru Njemačke nakladničke nagrade, koja se dodjeljuje u sklopu Frankfurtskog sajma knjiga od 2019. godine. Namijenjena je jačanju ekonomske konkurentnosti malih, neovisnih izdavača u Njemačkoj. (Hrvatski glas Berlin)
Tekst: Ivica Košak