8. Festival alternative i ljevice Šibenik (3. – 5. 9. 2020.): Povijest je mučiteljica života
“Nema, očigledno, te bolesti koja će okončati pojave zbog kojih se čini da živimo izgubljeni u kalendaru, lutajući od 1941. do 1991. i od 1945. pa do 1995. i tako u krug. Upravo zato, na ovogodišnjem, osmom po redu Festivalu alternative i ljevice u Šibeniku, najbrojniji sudionici će biti povjesničari i povjesničarke, znanstvenici kojima nisu važni nacionalni mitovi i konstrukcije, ali im jesu svete činjenice: tragovi povijesti koja je sretnima učiteljica, a onim drugima, dakle i nama, mučiteljica života.”
—
FALIŠ 2020
Povijest je mučiteljica života
Ako postoji takozvano novo normalno, onda je sve ono što je bilo prije, dakle ono staro, nenormalo. Ako, s druge strane, ono prije nije bilo nenormalno, e onda je novo normalno zapravo nenormalno. Trećega nema.
Nije, međutim, naš problem to što nam se jezik ne snalazi u pandemijskom dobu, već što je naše (ne)normalno zastrašujuće otporno čak i na živahni virus. Nema, očigledno, te bolesti koja će okončati pojave zbog kojih se čini da živimo izgubljeni u kalendaru, lutajući od 1941. do 1991. i od 1945. pa do 1995. i tako u krug. Upravo zato, na ovogodišnjem, osmom po redu Festivalu alternative i ljevice u Šibeniku, najbrojniji sudionici će biti povjesničari i povjesničarke, znanstvenici kojima nisu važni nacionalni mitovi i konstrukcije, ali im jesu svete činjenice: tragovi povijesti koja je sretnima učiteljica, a onim drugima, dakle i nama, mučiteljica života.
Otkako smo ga pokrenuli, FALIŠ smo njegovali kao događaj na koji se ne ide po mišljenje, nego se dolazi razmijeniti ga, bez obzira o čemu je riječ: sužavanju ili osvajanju prostora slobode, revizionizmu, teologiji, tehnologiji, aktualnim događajima ili ekonomiji. Od tog načela nismo odustali prije, a nećemo ni sada, u doba korone. To što će nas zbog epidemioloških mjera morati biti manje na Maloj loži, opet je bolje nego da vas i nas ne bude nikako na šibenskoj agori.
Optimisti su, toga se vjerojatno sjećate, na početku pandemije počeli govoriti kako ćemo iz nje i zbog nje izaći u neki novi, bolji svijet. Pesimisti su, aksiom je, uvijek bili bolje upućeni. Ili, kako to piše francuski filozof Alain Badiou: „Kada je riječ o nama koji želimo realnu političku promjenu u ovoj zemlji, trebalo bi da iskoristimo ovu međuigru, pa čak i izolaciju, za rad na novim figurama politike, na projektu novih političkih mjesta i na transnacionalnom razvijanju treće etape komunizma, poslije sjajne inicijalne i inventivne faze, i zanimljive, ali na kraju poražene faze državnog eksperimentiranja. Također, trebalo bi se okrenuti kritici ideje da pojave poput epidemije same po sebi donose nešto politički novo. Uzgred, javno će se pokazati da su takozvane ‘društvene mreže’ – pored činjenice da se od njih dalje bogate najveći milijarderi – prije svega mjesto širenja kočoperne mentalne paralize, nekontroliranih glasina, otkrivanja prepotopskih ‘novih ideja’ ili mračnjaštva koje raspiruje fašizam. Posebice sada ne smijemo vjerovati ni u što osim u proverljive znanstvene istine i utemeljene perspektive jedne nove politike, u njena lokalizirana iskustva i strateški cilj“.
Živimo u izuzetno zanimljivim vremenima. I ne samo mi. Povijest se od Kine do Amerike, od Antarktika do Hrvatske, odvija u direktnom prijenosu. Na nama je da odaberemo hoćemo li biti njen subjekt ili objekt, hoćemo li je budućnosti ostaviti kao učiteljicu ili mučiteljicu. Tko god je dolazio i dolazit će na FALIŠ, napravio je svoj izbor. Mi koji ga organiziramo samo smo odredili vrijeme i mjesto – još jedno za jednu borbu.
Program
8. Festival alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ)
(3. – 5. 9. 2020.; Trg Ivana Pavla II)
Četvrtak, 3.9.:
20:00: „Opasne priče: politike koje su zarobile svijet“; promocija knjige Petra Vidova
(sudjeluju: Petar Vidov, Ana Benačić; moderira: Branko Sekulić)
21:00: „Amerika 2020.: Krah carstva ovozemaljskog?; predavanje dr. Stipe Grgasa
22:00: „Sva velika braća nas gledaju“; javni intervju s Denisom Perišom
(voditelj: Marko Podrug)
Petak, 4.9.:
20:00: „Summa atheologiae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg“; promocija knjige Borisa Dežulovića
(sudjeluju: Boris Dežulović, Viktor Ivančić; moderira: Zoran Grozdanov)
21:00: „Ateizam: Strah od tuđe nevjere ili vlastitog malovjerja?“; okrugli stol
(sudjeluju: don Hrvoje Katušić, fra Domagoj Runje; moderira: Branko Sekulić)
22:00: „Ekonomija sreće“; predavanje dr. Petra Filipića
Subota, 5.9.:
19:00: „Život u limbu – knjiga ožiljaka“; promocija knjige Slavena Raškovića i Igora Čoke
(sudjeluju: Slaven Rašković, Igor Čoko, Aneta Vladimirov; moderira: Davorka Blažević)
20:00: „1968.: godina koja je uzdrmala svijet“; predavanje dr. Hrvoja Klasića
21:00: „Na braniku povijesti“; okrugli stol
(sudjeluju: dr. Snježana Koren, dr. Božo Repe; moderira: dr. Dubravka Stojanović)
22:00: „1971.: Srpski liberali u Hrvatskom proljeću“; predavanje dr. Milivoja Bešlina
Predavanja/debate
Četvrtak, 3.9.:
21:00: „Amerika 2020.: Krah carstva ovozemaljskog?“; predavanje dr. Stipe Grgasa
Polazište izlaganja je procjena da živimo doba onoga poslije, doba koje je određeno krajem svijeta kakav smo znali. Taj smo svijet saznavali pomoću znanstvenih disciplina koje su imale svoje predmete, protokole i metode. Sve je to danas upitno, i predmet i znanstvena disciplina, pa često govorimo o iscrpljenosti naslijeđenih paradigmi i nesposobnosti razumijevanja suvremenih zbivanja. U izlaganju će se ova transformacija ilustrirati iz perspektive američkih studija jer se dvadeseto stoljeće često smatra američkim stoljećem, pa zbivanja u SAD-u mogu biti indikator globalnih procesa.
„U svojim početcima američki su studiji nudili paradigme razumijevanja SAD-a, paradigme na kojima sam inzistirao kada smo poradili na institucionalizaciji tih studija kod nas. Danas dvojim o uporabljivosti tih paradigmi razumijevanja jer svjedočimo procesima koji će neki čitati kao kraj američkog projekta. Među procese koje ubrajam u simptome kraja su dokrajčenje politike i vladavina spektakla, financijalizacija ekonomije, ekološka problematika, socijalno raslojavanje i nasilje, reakcija na pandemiju. Međutim, unatoč toj evidenciji mišljenja sam da je preuranjeno govoriti o kraju američke prevlasti. U prilog toj skepsi govore sljedeće činjenice: nezaustavljivo korištenje prirodnih resursa, američki militarizam, nezaustavljiv rast burzovnih indeksa. Ovi pokazatelji upućuju na zaključak da, ako je na djelu mijena kapitalističkog društva, u toj mijeni ne posustaje dinamika samooplodnje kapitala“ (dr. Stipe Grgas).
22:00: „Sva velika braća nas gledaju“; javni intervju s Denisom Perišom (voditelj: Marko Podrug)
Što pitati Denisa Perišu, poznatog i kao Darkmana − prvog čipiranog Hrvata, osuđenog hakera, suradnika DORH-a, zviždača, stručnjaka za sigurnost na internetu, WI-FI entuzijasta i ateističkog aktivista nego: “Koliko te Bill Gates plaća?” A i to samo za početak.
Petak, 4.9.:
21:00: „Ateizam: Strah od tuđe nevjere ili vlastitog malovjerja?“; okrugli stol (sudjeluju: don Hrvoje Katušić, fra Domagoj Runje; moderira: Branko Sekulić)
“Ateizam: Strah od tuđe nevjere ili vlastitog malovjerja?” je rasprava o knjizi Summa Atheologiae Borisa Dežulovića, koja će kao ateistički spis biti tumačena od strane vjernika u pokušaju zadobivanja što konkretnijeg uvida u mogućnosti komunikacije navedenog sadržaja u širim vjerskim okvirima. Ključno pitanje ovog vida komunikacije nije, kako bi se moglo na prvu pomisliti, ima li Boga ili ne, već što to kad netko tvrdi da nema, za život jednog vjernika konkretno predstavlja? Postoje li granice iskazivanje vjere i nevjere u sekularnim društvima, te na koji način pomiriti nesrazmjer ovih stavova, a da oni, ako već ne doprinose društvenom skladu, barem ne doprinose sukobima?
22:00: „Ekonomija sreće“; predavanje dr. Petra Filipića
Sreća je čudan pojam. I subjektivan i objektivan, pojedinačan i skupan, kratkoročan i dugoročan, okvir za svako veselje, sinonim za sve dobro što se čovjeku može dogoditi. Valjda je to i razlog zašto su se oko sreće lomila koplja od postanka svijeta. Eto, već na početku, grčki filozofi. Sreću su smatrali motivom svih svrhovitih ljudskih aktivnosti. Ali, da ne bi sve bilo sretno, podijelili su se u dvije skupine. Prvu su činili “hedonisti”, u skladu s osobnim iskustvom, izjednačavali su sreću sa senzualnim užicima. Drugi su za sreću koristili termin eudaimonia (blažen, sretan). Ona je po prirodi društvena, ostvaruje je pojedinac, ali samo u kontekstu obitelji, prijateljstva, zajednice i društva. I tako, ta prvotna podjela živi stoljećima, a i danas dijeli filozofe, znanstvenike i sve ostale. U posljednjih tridesetak godina nabujala su istraživanja ljudske sreće. Najviše se pažnje posvećuje odnosu ekonomije i sreće. Ali, kako je ekonomija u osnovi “turobna” (joyless) znanost cijelu priču treba razveseliti iskricama o sreći i politici i sreći i svjetskim religijama.
Subota, 5.9.:
20:00: „1968.: godina koja je uzdrmala svijet“; predavanje dr. Hrvoja Klasića
Iako je te davne i mitske 1968. sve počelo u kapitalističkim zemljama europskog Zapada, odjeci krize odrazili su se i na državu koja je s njima imala vrlo malo sličnosti. Jugoslavija se suočava s neuspjehom gospodarske reforme, potrošnja je dobila primat nad proizvodnjom, narodni dohodak nije više raspodjeljivala država nego sami proizvođači. Teško i sporo privikavanje na nove modele dovodi do sve većeg nezadovoljstva radnika, mnoga se poduzeća gase, dok konstantan pad industrijske proizvodnje u konačnici rezultira porastom broja nezaposlenih… Dok su, dakle, diljem svijeta demonstranti realni u traženju nemogućeg, Hrvatska i Jugoslavija, kao naizgled monolitne, suočavaju se s velikim društvenim potresima.
21:00: „Na braniku povijesti“; okrugli stol (sudjeluju: dr. Snježana Koren, dr. Božo Repe; moderira: dr. Dubravka Stojanović)
Grupa eminentnih povjesničara postjugoslovenskog prostora (Dubravka Stojanović, Milivoj Bešlin, Božo Repe, Husnija Kamberović i Tvrtko Jakovina), okupila se u okviru projekta beogradskih udruženja KROKODIL i forumZFD „Tko je prvi počeo? – povjesničari protiv revizionizma“ kako bi se aktivno borili protiv revizionističkih tendencija u regionalnim historiografijama, a za jednu, zajedničku multiperspektivnu historiografiju. Krunu projekta predstavlja Deklaracija “Obranimo povijest “, objavljena 13. lipnja u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju.
22:00: „1971.: Srpski liberali u Hrvatskom proljeću“; predavanje dr. Milivoja Bešlina
Važni povijesni procesi započeti gospodarskom reformom (1965.) i Brionskim plenumom (1966.) dosegli su vrhunac u promjenama republičkih rukovodstava 1968. i najopsežnijem reformskom zahvatu u drugoj Jugoslaviji. U predavanju će se obratiti posebna pažnja na nove koncepte federacije, ideje o demokratizaciji i tržišnim aspektima socijalizma, ustavne promjene, kao i politiku rukovodstava u Srbiji i Hrvatskoj na čijem čelu su se nalazili Marko Nikezić i Savka Dabčević Kučar, kao i konsekvence koje su uslijedile poslije njihove smjene. Posebna pažnja bit će posvećena nacionalizmu, kulturi, medijima i društvenim strujanjima koja poprimaju sasvim specifična obilježja u tom razdoblju.
Promocije
Četvrtak, 3.9.:
20:00: Opasne priče: politike koje su zarobile svijet; promocija knjige Petra Vidova (sudjeluju: Petar Vidov, Ana Benačić; moderira: Branko Sekulić)
Nacionalisti bi se najugodnije osjećali u svijetu u kojem svaki narod ima svog Orbana, piše Petar Vidov u Opasnim pričama, donoseći pregled suvremenih desničarskih narativa koji oblikuju svjetski poredak, dopirući od ideologa kakvi su Alain de Benoist, Aleksandr Dugin i Steve Bannon sve do Kremlja i Bijele kuće. No, podijeljeni svijet, kako upozorava globalna znanstvena zajednica, postaje sve neugodnije mjesto za život. Nacionalistička sebičnost i kapitalistička potrošnja prirode vode zagrijavanju planeta preko praga ireverzibilnosti. Ispisana novinarski informativno, intrigantno i pitko, ova rasprava protiv političke desnice nošena je jakom tezom: desničari vode svijet u propast. (Nikola Bajto, Novosti)
Petak, 4.9.:
20:00: Summa atheologiae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg; promocija knjige Borisa Dežulovića (sudjeluju: Boris Dežulović, Viktor Ivančić; moderira: Zoran Grozdanov)
Knjigu Summa athelogiae, podnaslovljena „Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg“, Dežulović je posvetio svom prerano umrlom prijatelju i duhovnom, feralovskom subratu, „optimistu među nevjernicima“ Predragu Luciću, danas gotovo kultnom piscu i kolumnistu čije značajno literarno i publicističko djelo tek čeka punu i pravu valorizaciju. A zašto se odlučio njemu u čast „ukoričiti“ tekstove o teološkim „dvoumicama i nedoumicama“ koji propituju postojanje Boga, (s)misao Isusa Krista, Djevice Marije, Nečastivog, Crkve, klera, uključujući i „dvoumice i nedoumice“ o Hrvatima, ratnim zločinima, uopće ratnim zbivanjima na prostorima bivše Jugoslavije, kao i one o „seksu, ženama i pederima“, to nije teško dokučiti. Lucić se bavio sličnim temama i jednako strasno, lucidno i oštroumno, kritički propitivao beskrajan prostor hrvatske parade kiča, licemjerja, pokvarenosti, laži, gluposti, nemorala, zločina, lopovluka i svake vrste ljudskog uniženja, destruktivnosti i izopačenosti, tako da je karnevalizacijom tih fenomena, „majstor“ Dežulović želio ispisati hommage „velemajstoru“ Luciću u znak sjećanja na dugogodišnje prijateljstvo i zajednički rad. (Jaroslav Pecnik, Novi list)
Subota, 5.9.:
19:00: Život u limbu – knjiga ožiljaka; promocija knjige Slavena Raškovića i Igora Čoke: (sudjeluju: Slaven Rašković, Igor Čoko, Aneta Vladimirov; moderira: Davorka Blažević)
Život u limbu – knjiga ožiljaka je knjiga koja grebe po ranama. To joj je cilj. Suočavanje sa prošlošću, s događajima koji su zauvijek promijenili sudbinu i život grada u kojem je počeo i završio se rat u Hrvatskoj. Studija slučaja u kojoj će se moći prepoznati svi oni gradovi na prostoru bivše Jugoslavije koji su iskusili sličnu sudbinu. Fotografsko-esejistički-dokumentarni pokušaj popisivanja trauma i ožiljaka koje je jedna društvena zajednica proživjela. Ova knjiga je pokušaj barem malog doprinosa da se najružnije i najteže stvari i događaji iz naše nedavne prošlosti popišu na jednom mjestu, utemeljeno na činjenicama i bez upiranja prstom. Događaji kao traume i ožiljci, a ne optužbe i zamjeranja.
Izvor: http://www.falis.com.hr/