Svetlana Aleksievič: Černobilska molitva

Portal Moderna vremena

 26.04.2016.

 

Svetlana Aleksievič: Černobilska molitva (ulomak)

 

 

Donosimo vam Uvod i dio potresnog prvog poglavlja knjige “Černobilska molitva” bjeloruske nobelovke Svetlane Aleksievič – ispovijed Ljudmile Ignatenko, supruge poginulog vatrogasca koji je sudjelovao u gašenju 4. reaktora Černobilske nuklearne elektrane. Knjiga će biti objavljena u svibnju 2016., u izdanju Edicija Božičević i prijevodu Domagoja Kličeka i Dariyje Pavlešen. Černobilska katastrofa dogodila se točno na današnji dan, prije 30 godina.

 

Ova knjiga nije o Černobilu, nego o svijetu Černobila. O samom događaju već je napisano na tisuće stranica i snimljeno stotine tisuća metara filmske vrpce. Bavim se onim što bih nazvala propuštenom poviješću, nevidljivim tragovima našeg boravka na zemlji i u vremenu. Pišem i prikupljam svakodnevicu osjećaja, misli, riječi. Pokušavam uhvatiti svakodnevicu duše. Život običnoga dana običnih ljudi. Jer ovdje je sve neobično: i događaj i ljudi kada su naseljavali novi prostor. Černobil za njih nije metafora, nije simbol, to je njihov dom. Koliko je puta umjetnost vježbala apokalipsu, nudila različite tehničke verzije sudnjega dana, ali sada sigurno znamo da je život daleko fantastičniji.

Svetlana Aleksievič

 

Uvod: Povijesni pregled

 

„26. travnja 1986. g. u 1 sat 23 minute 58 sekundi – niz eksplozija uništio je reaktor i zgradu 4. energetskog bloka Černobilske nuklearne elektrane, smještene nedaleko bjeloruske granice. Černobilska katastrofa najveća je tehnološka katastrofa XX. stoljeća.

Za malu Bjelorusiju (10 milijuna stanovnika) bila je to nacionalna katastrofa, premda sami Bjelorusi nemaju nijedne nuklearne elektrane. To je još uvijek poljoprivredna zemlja s pretežno ruralnim stanovništvom. Tijekom Drugog svjetskog rata njemački su fašisti na bjeloruskoj zemlji uništili 619 sela zajedno s njihovim stanovnicima. Poslije Černobila zemlja je izgubila 485 sela i naseljenih mjesta: 70 od njih zauvijek su pokopana u zemlju. Rat je ubio svakog četvrtog Bjelorusa, danas svaki peti živi na zagađenom području. To je 2,1 milijun ljudi, a među njima – 700 tisuća djece. Među demografskim čimbenicima izumiranja zračenje zauzima glavno mjesto. U Gomeljskoj i Mogilevskoj oblasti (koje su najviše pogođene černobilskom katastrofom), stopa smrtnosti premašuje stopu nataliteta za 20%.

 

Cijeli ulomak dostupan je na poveznici:

 

http://www.mvinfo.hr/clanak/svetlana-aleksievic-cernobilska-molitva-ulomak