Gendering the (post-)Ottoman world
Kako se tranzicija iz Osmanskog carstva u nacionalne države jugoistočne Europe i Turske odrazila na rodnu historiju? Na ovo pitanje u časopisu Clio (br. 48) odgovaraju stručnjaci za turske, balkanske i osmanske studije. Kako se to manifestiralo u Istanbulu, Smirni, Atini, Tirani, Sofiji i Sarajevu? Čitatelji se susreću sa ženama u haremima, feminističkim pokretima, nizom žena pisaca, umjetnica, medicinskih radnica i tako dalje. Ovo istraživanje takođe otkriva zajedničke osobine koje povezuju regije preko geografskih granica, kao i historijske kontinuitete koji dovode u pitanje hronološke podjele. Namjerno distanciranje od nacionalističke perspektive gledanja otkriva složen odnos između promjena u političkim režimima i transformacije rodnih odnosa.
Za nas posebno može biti zanimljiv rad Sare Bernasconi, koja na primjeru babice Ivke Ratković iz Bosanskog Petrovca istražuje status babica u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske uprave, otkrivajući kako su babice imale ulogu posrednika između Austro-Ugarskog Carstva i bosanskog stanovništva. Primjenjujući metode i koncepate iz socijalne antropologije, rad ima za cilj pokazati odnos između novih vlasti, babica i stanovništva. Taj odnos je doveo u pitanje postojeći društveni poredak naslijeđen iz osmanskog perioda.
Izvor: Clio
Preuzeto s portala Historiografija.ba: