Prvomajski zbor / Festival rada, suvremene umjetnosti i teorije

 

mjesto: Rijeka; Galerija Kortil, HKD na Sušaku, Strossmayerova 1

url: http://g-siz.com

 

U srijedu, 20. travnja, u 19 sati, u Galeriji Kortil u Rijeci, otvara se Prvomajski zbor / Rijeka 2016 – Festival rada, suvremene umjetnosti i teorije. Prvomajski zbor će se održavati do 3. svibnja.

 

Parola je tada, nakon one ‘Smrt fašizmu – sloboda narodu’, bila i ‘Bratstvo i jedinstvo’. Pronaći odgovor na pitanje kako bi ti društveni programi trebali glasiti u prijevodu na suvremene društvene mobilizacije zadatak je našeg vremena. Bez toga svaki puko agitacijski i parolaški antifašizam neće polučiti veće uspjehe.

 

Program:

20. travnja u 19h / Galerija Kortil – HKD na Sušaku, Strossmayerova 1

Uvjeti za novi antifašizam

– Međunarodna izložba vizualnih umjetnika kustosa Nemanje Cvijanovića

– Performativno predavanje publicista Srećka Puliga

 

Sudjeluju autorice i autori: Milijana Babić, Babi Badalov, Tomislav Brajnović, Zanny Begg & Oliver Ressler, Nemanja Cvijanović, Claire Fontaine, Ferenc Grof, Igor Grubić, Fokus Grupa, Emil Jurcan / Pulska Grupa, Siniša Labrović, Vlado Martek, Marijan Mavrić, Giovanni Morbin, Igor Paulić, Cesare Pietroiusti, Paolo Pretolani i Srećko Pulig.

 

Nekadašnja nacionalna država Hrvata i Srba u Hrvatskoj preobrazila se svojim ‘osamostaljenjem’ u identitetsku. U takvoj državi ‘nacionalni projekt’ postoji samo zato da ne bi bio realiziran. Takvoj konstrukciji su fašistoidne politike tako reći imanentne. Još kada je uveden diskurzivni mehanizam o ‘dva totalitarizma’, onom fašističkom, ali i onom komunističkom, što za posljedicu ima inzistiranje na ‘totalitarnoj komunističkoj Jugoslaviji’ u razlici spram ‘demokratske Hrvatske’, kao da je izumljen perpetuum mobile, sposoban da na svaku društvenu krizu – a onu ekonomsku u prvom redu – ponudi gotov odgovor. U toj situaciji naprosto je potrebno povećati dozu identitetskog nasilja u društvu, proglasiti takvu politiku ‘reformskom’ i ‘ekspertnom’ i nadati se čudu. Tj. opstanku na vlasti barem nekih od frakcija lokalne parazitske lumpen-buržoazije. U prilog takvom razvoju situacije u zemlji ide i kriza EU projekta, koje je tzv. migrantska kriza samo izvanjski najvidljiviji simptom. Rješenje u ovoj situaciji može biti ‘realističko’, tj. minimalističko, a ono bi značilo da se identitetsko nasilje u pojedinim ‘državama-nacijama’ sljednicama Jugoslavije, koje inače postoji u svim građanskim državama, svelo na podnošljivu mjeru.

 

Fundamenetalno rješenje, koje bi stvari, pa i one oko fašizacije, riješilo u korijenu, bilo bi u nekoj vrsti međunarodnog povezivanja na osnovama ovakve, suvremenom trenutku suobražene antifašističke borbe. Naši narodi jednom su već uspjeli u tome naumu, kada su osnivanjem AVNOJ-a svoju budućnost povezali ne uz jezik, državljanske tradicije, pa čak niti uz kulturne identitete, već samo uz pobjedu nad fašizmom. Parola je tada, nakon one ‘Smrt fašizmu – sloboda narodu’, bila i ‘Bratstvo i jedinstvo’. Pronaći odgovor na pitanje kako bi ti društveni programi trebali glasiti u prijevodu na suvremene društvene mobilizacije zadatak je našeg vremena. Bez toga svaki puko agitacijski i parolaški antifašizam neće polučiti veće uspjehe.  S. P.

 

3. svibnja u 20h / Art-Kino Croatia, Krešimirova 2

Spomenik (2015., 50′)

– Projekcija eksperimentalnog dokumentarnog filma redatelja Igora Grubića

–  Razgovor Nebojše Zelića s autorom filma

 

“Spomenik” je poetsko-eksperimentalni dokumentarac, strukturiran kao niz od devet meditativnih ‘portreta’ masivnih betonskih spomenika koji su sagrađeni po za vrijem bivše SFRJ. Spomenici su prvobitno sagrađeni u sjećanje na žrtve fašizma u Drugome svjetskom ratu.

Tijekom ratova na Balkanu 1990ih uništeno je tisuće tih spomenika, koji su doživljavani kao monoliti napuštene komunističke ideologije. Pokušaj da se ti spomenici izbrišu polazna je točka ovoga filma,  koji se bavi uvjetima i ‘životom’ te skupine spomenika.

 

Ističući neočekivanu krhkost tih monumentalnih građevina, redatelj stavlja ljudske pokušaje da se popravi njihovo značenje na pozadinu koja prikazuje sezonske promjene. U krajoliku koji je bio svjedok ciklusima traumi i prevrata, ovaj film prikazuje uspon i pad mnogih spomenika sagrađenih u sjećanje na događaje koji bi inače bili zaboravljeni. Kao poetsko-eksperimentalni dokumentarac, “Spomenik” stvara egzistencijalnu pa čak i duhovnu rezonancu s političkim pitanjima, propitkujući istovremeno svrhu spomenika danas.

Izvor: http://www.culturenet.hr/