Nevenko Bartulin – Još nešto o rasnim zakonima NDH i moj odgovor na (ne-)odgovor Jure Krište

Još nešto o rasnim zakonima NDH i moj odgovor na (ne-)odgovor Jure Krište

 

Želio bih istaknuti da osobno visoko cijenim historiografske radove dr. Jure Krišta te smo se uistinu nakratko sreli (kada je to već spomenuo) u Zagrebu 2009. godine (ako se ne varam). Zaista smo imali kratku suradnju preko časopisa Review of Croatian History (opet, ako se ne varam, nešto sam prevodio/revidirao na engleskom jeziku, dok mi je Krišto pomogao u pronalaženju nekih tekstova na što sam mu još zahvalan). No čudi me zašto on olako prihvaća neosnovane teze u vezi s pitanjem rasnih zakona u NDH.

Kao prvo, ja nisam nikada tvrdio, kako Krišto piše, ‘da su ustaše bili dovoljno zli da su donijeli “rasne zakone” bez ikakvih njemačkih utjecaja’.[1] Što se tiče njemačke uloge u ovom pitanju, kako sam već pisao u jednom komentaru na ovom portalu, ‘može se dakle zaključiti da je NDH provodila vlastitu rasnu politiku koja je nedvojbeno bila oblikovana pod utjecajem (ali ne pod ‘pritiskom’) Njemačkog Reicha’.[2] Dakle jedno je govoriti o njemačkom ‘utjecaju’, a drugo o njemačkom ‘pritisku’, dok mit o ‘pritisku’ ne odgovara povijesnoj istini. Nema nijedan slučaj u osovinskoj Europi u 1940. i 1941. godini gdje je Njemački Reich nametnuo rasne zakone svojim saveznicama, i ta je činjenica široko prihvaćena među inozemnim povjesničarima, ali eto, prema nekim hrvatskim povjesničarima, NDH je bila jedina iznimka.

Najveći problem u hrvatskoj historiografiji što se tiče rasne politike NDH i ustaških/hrvatskih rasnih ideja je izrazita površnost većina analiza o toj problematici. Jedan vrlo dobar primjer te površnosti jesu dosadašnje analize čuvene natuknice o ‘Čovjeku’ u Hrvatskoj enciklopediji iz 1942. koju je napisao biolog Boris Zarnik (i glavni stručnjak za izradbu rasnih zakona NDH). U ovom članku Zarnik je napravio načelnu razliku između rasne antropologije i ‘rasizma’ (tj. ideja o rasnoj superiornosti), što je bilo potpuno u skladu s tezama njemačkih rasnih antropologa i službenom stavu nacionalsocijalističke stranke u Reichu.[3] No, već godinama, brojni povjesničari u Hrvatskoj (čak i u bivšoj Jugoslaviji) – uključujući i Tomislava Jonjića – pokušali su upotrijebiti Zarnikov članak kao dokaz o ‘anti-rasizmu’ (u modernom smislu riječi) ustaške vlasti.[4]

Međutim ono što je najvažnije u ovoj polemici je činjenica da dr. Krišto nije zapravo odgovorio na ona tri pitanja koja sam postavio u svom prvom komentaru.[5] Očito nije pročitao moj komentar (objavljen na ovom portalu 2018.)[6] o tvrdnji Romana Leljaka da je njemačko odobrenje za formiranje ograničenih vojnih snaga NDH bilo uvjetovano donošenjem rasnih zakona. Krišto piše da je ‘najvažniji podatak da je na dan objavljivanja zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti [30. travnja 1941. – NB], Komanda njemačkog 49. armijskog korpusa objavila pravila o tome gdje mogu postojati garnizoni hrvatske vojske, o njihovu brojčanom ograničenju, o oružju koje te jedinice mogu upotrebljavati i – najvažnije – o odredbi da su te jedinice podčinjene njemačkom mjesnom zapovjedniku.’ Nadalje, tvrdi da ‘istodobna objava prvoga rasnog zakona i određivanja statusa hrvatskih vojnih snaga sugerira vjerojatnu povezanost ta dva pitanja’.[7] Međutim, kako sam već obrazložio u članku od 2018. prva zakonska odredba o Židovima je donesena u NDH 18. travnja 1941. i ovdje bih bilo dobro citirati Petra Macuta, koji je dao sljedeće objašnjenje u poglavlju o antisemitizmu u hrvatskome katoličkom tisku iz njegove knjige U sjeni križa, samokresa i noža. Katolički tisak u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj:

‘U broju Hrvatskoga glasa od 17. travnja 1941. na petoj stranici nalazi se tekst „Upozorenje zagrebačkim Židovima.“

 „Zagreb, 16.travnja. Opaženo je, da su neke židovske trgovine u Zagrebu svoje izloge ukrasile ne samo hrvatskim zastavama, nego i zastavama Njemačkog Reicha, te različitim ustaškim emblemima. Upozoravaju se takve trgovine, da smjesta iz izloga uklone sve znakove koji su tim postupkom obeščašćeni. Hrvatske vlasti vode točno računa o takvim postupcima i svi oni, koji budu zatečeni u takvom nečasnom poslu iskusit će najteže kazne. (HDNU)“

 Potrebno je napomenuti da je Joso Dumandžić preuzimajući „Načelstvo Slobodnog i Kraljevskog grada Zagreba“ uputio proglas svim građanima grada Zagreba 11. travnja, u kojem ih poziva da u ime proglašenja Nezavisne Države Hrvatske okite svoje kuće hrvatskim i njemačkim zastavama. Očito je da, i prije nego što je to formalno-pravno izvedeno nizom zakonskih odredbi, odmah u početku odlučeno da se Židove neće brojati među građane… Prisutnost Nijemaca u Zagrebu sigurno nije bila olakšavajuća okolnost ustaškim vlastima, ali otpora vrijednog spomena, ‘držanja u ladicama’ određenih zakona koji će biti objavljeni već 30. travnja 1941. godine, nije bilo. Taj se argument mogao upotrebljavati ako se bilo potrebno nekome opravdavati zbog čega su propisani i zbog čega se okrutno provode antisemitski zakoni’ [kao što se Andrija Artuković opravdao Alojziji Stepincu].[8]

 

Nevenko Bartulin

 

[1] Jure Krišto, ‘O rasnim zakonima i njemačkim uvjetima ustašama’, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije. Objavljeno: 12. 05. 2020: http://historiografija.hr/?p=20930

[2] Nevenko Bartulin, ‘”Cigansko pitanje”: Dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njemačkog Reicha’, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije. Objavljeno: 18. 12. 2018: http://historiografija.hr/?p=12906

[3] Nevenko Bartulin, ‘Boris Zarnik and his entry on race in the Croatian encyclopaedia (1942)’, Croatian Studies Review, 12, 2016, 71-102. Također vidi moj neobjavljeni tekst: https://www.academia.edu/39444913/The_role_of_the_Nordic_Herrenschicht_in_early_Croatian_history_A_summary_in_Boris_Zarniks_entry_on_Man_in_the_Croatian_encyclopaedia_1942_

[4] Bartulin, ‘Boris Zarnik and his entry on race’, 72-73, 83, 91-92.

[5] Nevenko Bartulin, ‘Još jednom ponoviti: Njemački Reich nije Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nametnuo rasne zakone’, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije. Objavljeno: 09. 03. 2020: http://historiografija.hr/?p=19549

[6] N. Bartulin, ‘Nevenko Bartulin o prikazu rasnih zakona u Leljakovom filmu “Mit o Jasenovcu”’, Historiografija. Hr. Portal hrvatske historiografije. Objavljeno: 02. 10. 2018: http://historiografija.hr/?p=11493

[7] Krišto, ‘O rasnim zakonima i njemačkim uvjetima ustašama’.

[8] Peter Macut, ‘Antisemitska propaganda u hrvatskome katoličkom tisku tijekom 1941. godine’, Historiografija.hr. Portal hrvatske historiografije. Objavljeno: 18. 03. 2016:

http://historiografija.hr/prikazi.php?id=236042