Epidemolog Krunoslav Capak (HZJZ): “Učimo iz povijesti kako su se epidemije rješavale”
“Što za epidemiologa znači pandemija? Radije bih da se nije dogodila, ali sad kad je tu… Mi se pripremamo za takve situacije, učimo iz povijesti kako su se epidemije rješavale, ali za ovakve situacije nema pripreme, to je sasvim jasno. Sudjelovao sam u svim kriznim situacijama od Domovinskog rata do danas, bio sam i u Oluji, na uspostavi normalnog funkcioniranja Vukovarsko-srijemske županije 1998., u poplavama, bioterorističkim napadima antraksom. Puno mi je bilo lakše jer sam imao starije kolege koji su me savjetovali i vodili, a sada sam ja jedan od najstarijih specijalista u Zavodu i to se očekuje od mene. Ovo je u zadnjih sto godina, od španjolske gripe, najteža epidemiološka ugroza koja se dogodila i sigurno je ogroman izazov za sve nas i vjerojatno se nikad više u životu mojih kolega s kojima sad radim neće ponoviti. Sve sam ih pozvao nazad u Zavod jer ovo što mogu sad naučiti, neće nikad.
(…)
Broj žrtava veći je u starim članicama EU nego u novim. Može li se to zahvaliti javnom zdravstvu, kako neki tvrde? Jako se puno špekulira, i s cijepljenjem protiv tuberkuloze, čega nema u zapadnim zemljama. Inače, jest da cijepljenje protiv tuberkuloze podiže imunitet i zbog toga se koristilo u prošlosti kod nekih bolesti, ali danas postoje puno efikasniji lijekovi koji povećavaju imunitet, pa bih rekao da je to minoran faktor. Što se tiče pandemije i zemalja središnje i istočne Europe, smatram da je ključnu ulogu odigrao naš način života prije pada Berlinskog zida, drukčiji pristup predlaganja i donošenja mjera na nacionalnoj razini nego što je to bilo u mediteranskim zemljama koje su najviše stradale u pandemiji. Način prihvaćanja mjera i shvaćanje ozbiljnosti situacije.
Cijeli intervju dostupan je na poveznici: