Predstavljamo historiografske “zdravstvene radnice”: Katarina Horvat i Branka Molnar
Katarina Horvat i Branka Molnar priredile su “Izvore za povijest zdravstva u Državnom arhivu u Zagrebu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća” (Zagreb: Državni arhiv u Zagrebu, 2011.). Knj. 1: Fondovi i zbirke. Knj. 2: Izbor iz fundusa.
Izvori za povijest zdravstva u Državnom arhivu u Zagrebu. Fondovi i zbirke. Sv. 1.
Branka Molnar i Katarina Horvat
Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, 2011., 282 str.
Ova monografija je prva knjiga dvojnog izdanja Izvori za povijest zdravstva u Državnom arhivu u Zagrebu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, ima podnaslov: Fondovi i zbirke, te predstavlja svojevrsni tematski vodič posvećen izvorima za povijest zdravstva u 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća, odnosno izvorima za povijest zdravstvenih ustanova i službi te socijalnih i zdravstveno-socijalnih ustanova, koje su u to vrijeme djelovale na području grada Zagreba .
Kako bismo što preglednije i što opsežnije prikazali arhivsko gradivo iz cjelovitog fundusa Državnog arhiva u Zagrebu, koje može poslužiti kao glavni ili pomoćni istraživački izvor, sadržaj monografije podijelili smo u tri cjeline. U prvoj cjelini, Fondovi zdravstvenih ustanova i službi, kao i u drugoj, Fondovi socijalnih i zdravstveno-socijalnih ustanova, iskazani su fondovi čiji su stvaratelji zdravstvene i zdravstveno-socijalne ustanove, te ih možemo smatrati primarnim istraživačkim izvorima za povijest zdravstva.
Prema nacionalnoj arhivističkoj klasifikaciji, fondovi zdravstvenih i socijalnih ustanova i službi pripadaju klasi F. U Državnom arhivu u Zagrebu čuva se ukupno 17 fondova klase F . Već u 1. i 2. svesku Vodiča kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u Zagrebu, koji su objavljeni 2008. i 2010. godine, svi su ti fondovi arhivistički opisani na razini vodiča, valorizirani su, te su dani iscrpni popisi njihove bibliografije i sumarni popisi njihovih dopunskih izvora u arhivskim i srodnim ustanovama.
U ovoj je monografiji taj posao nastavljen te je detaljnije prikazano 13 fondova, koji su ocijenjeni kao primarni izvori za povijest zdravstva u navedenom razdoblju i koji ukupno sadrže 143,55 dužnih metara gradiva. Radi se o sljedećim fondovima: Zakladna bolnica u Zagrebu, Bolnica milosrdnih sestara u Zagrebu, Bolnica za zarazne bolesti u Zagrebu, Kraljevska zemaljska ortopedska bolnica, Merkurov sanatorij u Zagrebu, Gradski dječji ambulatorij u Zagrebu, Školska poliklinika u Zagrebu, Centralno prihvatilište za djecu, Dječji dom Josipovac, Okružni ured za osiguranje radnika Zagreb, Prihvatilište za trahomatoznu djecu u Zagrebu, Središnji ured sestara pomoćnica u Zagrebu i Uprava dječjih kolonija u Zagrebu.
Prikaz tih fondova temelji se na postojećim obavijesnim pomagalima (inventarima i kazalima) koji su za njih sastavljeni u Državnom arhivu u Zagrebu, a njihov opis i iskaz saželi smo u tri elementa: kratki historijat stvaratelja fonda, opis sadržaja fonda i njegov sumarni inventarni popis.
Prilikom arhivističke obrade, gradivo fondova zdravstvenih i zdravstveno–socijalnih ustanova obično je grupirano u nekoliko glavnih skupina. To su: Opća dokumentacija, nastala administrativnim poslovanjem ustanove (registraturna pomagala, urudžbirani i predmetni spisi, okružnice, itd.), zatim Dokumentacija o zaposlenicima ( osobnici, knjige evidencije zaposlenika, službeni listovi i slično), Dokumentacija o pacijentima (matične knjige pacijentata, prijamni zapisnici, povijesti bolesti, knjige operacija, knjige ambulante, knjige otpusta itd.) ili Dokumentacija o zdravstvenom ili socijalno-zdravstvenom radu (Medicinska dokumentacija ili Socijalno-medicinska dokumentacija), zatim Financijska i računovodstvena dokumentacija (proračuni, knjige bolno-opskrbnih troškova, glavne knjige, blagajničke knjige i drugo) te Ostala dokumentacija (fotografije, razni katalozi, tiskovine i drugo gradivo).
Dokumentacija o pacijentima ili socijalno-medicinska dokumentacija nalazi se u svim fondovima zdravstvenih ustanova. Opća dokumentacija ili dokumentacija o zaposlenicima sačuvana je samo ponegdje. Gledano u cjelini, većina dokumentacije nastala je u prvoj polovini 20. stoljeća. Gradivo je uglavnom pisano hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Od ostalih jezika zastupljeni su srpski, slovenski, njemački i latinski jezik. Vrlo mali dio gradiva pisan je ćirilicom.
Treća cjelina u knjizi, Ostali izvori, rezultat je sustavnog pretraživanja obavijesnih pomagala sastavljenih za druge arhivske fondove i zbirke iz fundusa Državnog arhiva u Zagrebu, s ciljem pronalaska relevantnog istraživačkog materijala, odnosno gradiva koje može poslužiti kao primarni, dopunski ili pomoćni izvor za navedenu istraživačku temu. U većini slučajeva to je gradivo prikazano samo kratkim opisom i pripadajućim signaturama, uz općenitu ocjenu značaja i korisnosti kao izvora. Pri tome smo vodili računa o tome je li dotično gradivo izvor za povijest zdravstva u užem ili u širem smislu pa su tako neki od tih izvora detaljnije opisani, dok su izvori za povijest socijalnih ustanova i socijalnog rada kao i izvori za povijest veterine pretraživani samo sporadično. (Možda je jedini izuzetak pojam “ubožnica”, koji je, iako se radi o socijalnoj ustanovi, pretraživan sustavno budući da su u prošlosti ubožnice imale funkciju prihvata starih i bolesnih osoba.)
U posljednjem dijelu knjige donosimo kazala predmeta, imena i mjesta, sastavljena prema pojmovima sadržanima u arhivskim inventarnim popisima navedenih 13 fondova zdravstvenih i zdravstveno-socijalnih ustanova te popis kratica i skraćenica korištenih u tekstu. Kazala, koja upućuju na arhivsku signaturu opisnih jedinica, možda najbolje pokazuju sve bogatstvo i raznolikost gradiva koje se može naći unutar navedenih fondova, na primjer, više od 30 vrsta raznih dnevnika, preko 20 vrsta evidencija pacijenata, preko 60 vrsta ostalih knjiga, podaci o 14 različitih ambulanti, o 12 vrsta bolničkih odjela, brojna evidencija o djeci, liječnicima, sestrama, štićenicima i hraniteljicama, dokumentacija o bolestima kojih više nema ili su skoro iskorijenjene (trahom, trihofitija, lues, tuberkuloza) te o brojnim drugim čimbenicima koji su svojim djelovanjem pomogli razvoju kulture zdravlja, a time i društvenom napretku. (K.H., B. M.)
Sadržaj:
RIJEČ IZDAVAČA
PREDGOVOR
UVOD
1. FONDOVI ZDRAVSTVENIH USTANOVA I SLUŽBI
- Zakladna bolnica u Zagrebu
- Bolnica milosrdnih sestara u Zagrebu
- Bolnica za zarazne bolesti u Zagrebu
- Kraljevska zemaljska ortopedska bolnica
- Merkurov sanatorij u Zagrebu
- Gradski dječji ambulatorij
- Školska poliklinika u Zagrebu
2. FONDOVI SOCIJALNIH I ZDRAVSTVENO-SOCIJALNIH USTANOVA
- Centralno prihvatilište za djecu
- Dječji dom Josipovac
- Okružni ured za osiguranje radnika Zagreb
- Prihvatilište za trahomatoznu djecu u Zagrebu
- Središnji ured sestara pomoćnica u Zagrebu
- Uprava dječjih kolonija u Zagrebu
3. OSTALI IZVORI
KAZALA
KRATICE I SKRAĆENICE
Izvori za povijest zdravstva u Državnom arhivu u Zagrebu. Izbor iz fundusa. Sv. 2.
Branka Molnar i Katarina Horvat
Državni arhiv u Zagrebu, Zagreb, 2011., 74 str.
Ova je knjiga drugi dio dvojnog izdanja Izvori za povijest zdravstva od sredine 19. do sredine 20. stoljeća u Državnom arhivu u Zagrebu. Ima podnaslov Izbor iz fundusa jer je zamišljena kao svojevrsni ilustrativni pregled arhivskoga gradiva koje može poslužiti kao izvor za povijest zdravstva, a koje je je već nabrojeno i opisano u prvoj knjizi.
Kako bismo sistematizirali ovdje prikazano gradivo koje je veoma raznovrsno i koje obuhvaća ne samo knjige i spise, nego i nacrte, fotografije, plakate, proglase, novinske izreske, rukopise i drugi arhivski materijal, knjigu smo podijelili u četiri sadržajne cjeline. U prvoj cjelini, Zdravstvene i zdravstveno-socijalne ustanove i službe, sadržana su četiri manja poglavlja: Arhitektura, Oprema i interijer, Osoblje, Pacijenti i štićenici. U tim poglavljima prikazani su nacrti i fotografije pojedinih bolničkih zgrada i zdravstveno-socijalnih ustanova, njihovog unutarnjeg uređenja i opreme, dani su primjeri dokumentacije koja se odnosi na liječnike, zubare, primalje i sestre te dokumentacije o pacijentima (fotografije, naputnice, bolesnički listovi i drugo gradivo).
U drugoj cjelini, Bolesti, prevencija i edukacija, izborom gradiva nastojali smo ilustrirati teškoće koje su građani Zagreba savladavali prilikom suzbijanja pojava raznih zaraznih bolesti (kolera, kuga, tuberkuloza, trahom, šarlah i spolne bolesti) te alkoholizma.
Dok treća cjelina, Ljekarništvo, oslikava porast i razvoj gradskih ljekarni i farmakopeje, četvrta, ujedno i posljednja cjelina, Kupališta, ukazuje na značaj gradskih kupališta i čiste, pitke vode iz gradskog vodovoda kao nužne prevencije za održanje zdravlja gradskog stanovništva.
Cijelim putem u ovom prikazivanju izabranoga arhivskog gradiva svojim komentarima i bilješkama pratili su nas i usmjeravali suvremenici onoga doba. To su u prvom redu Dragutin Hirc i Ivan Ulčnik, zagrebački kroničari, čije se ostavštine čuvaju u Državnom arhivu u Zagrebu, kao i Antonija Kasović Cvijić, spisateljica, čiji su novinski članci sačuvani u Ulčnikovoj zbirci. Osim njih tu je i dr. Žiga Švarc koji je svojim promišljanjima i stručnim radom dao veliki doprinos razvoju zdravstvene službe u gradu Zagrebu.
Izborom gradiva nastojali smo prikazati jedno područje života građana Zagreba na prijelazu stoljeća, oslikati ozračje njihove svakodnevice koja je u mnogočemu bila potpuno različita od naše te čitatelju približiti duh vremena ondašnjeg Zagreba, grada u kojem su složno djelovali vrhunski liječnici i medicinsko osoblje u zajedničkoj misiji postizanja i očuvanja zdravlja. (B.M.)
Sadržaj:
PREDGOVOR
1. ZDRAVSTVENE I ZDRAVSTVENO-SOCIJALNE USTANOVE I SLUŽBE
1.1. Arhitektura
1.2. Oprema i interijer
1.3. Osoblje
1.4. Pacijenti i štićenici
2. BOLESTI, PREVENCIJA I EDUKACIJA
3. LJEKARNIŠTVO
4. KUPALIŠTA