Nataša Štefanec – Objavljen treći svezak edicije “Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije, 1774.-1784.“
Objavljen je treći svezak vrijedne, višesveščane edicije Marijaterzijanskih urbara Varaždinske županije. Prvi svezak, naslovljen Uvodna studija, objavljen je 2011. godine, kao zasebna knjiga. U njemu je urednica serije, Vida Pavliček, prvo objasnila strukturu projekta, osigurala pregled relevantnih arhivskih fondova, izvora i literature te obrazložila uredničke odluke glede odabira, načina obrade i prezentacije raznolikih dokumenata Marijaterezijanskog urbara. Zatim je izložila dvorski, regionalni i lokalni kontekst donošenja urbara, analizirala pravne i provedbene aspekte uvođenja urbara u županije Banske Hrvatske te ciljeve koje je Dvor želio postići regulirajući odnos vlastelina i podložnika (kontrola odnosa podanik-vlastelin, osiguranje stalnih komorskih prihoda, eliminiranje društvenih turbulencija). Rekonstruirala je i konkretnu provedbu propisanih procedura u Varaždinskoj županiji te opisala dokumente i postupke pri popisivanju i klasificiranju zemljišta i podložnika, rješavanju pritužbi i godišnjem izvještavanju o provedbi novog uređenja. Zahtjevan posao uvođenja novog urbarijalnog uređenja bio je svojevrsni test upravnih mogućnosti i djelotvornosti izvršne vlasti ondašnje Habsburške Monarhije. Rezultirao je nizom strogih procedura i dokumenata, u vidu standardiziranih tiskanih obrazaca i upitnika za temeljito terensko ispitivanje podložnika, te složenom terminologijom, što je Pavliček sistematično objasnila i opisala. Time je za korisnike osiguran maksimalan uvid u objavljenu građu.
U isto vrijeme kad i Uvodna studija, dakle 2011. godine, objavljen je i drugi svezak edicije, s podnaslovom Donjopoljski kotar, koji je donio kritički transkribiranu, u tablice sistematiziranu i dijelom prevedenu građu toga kotara, inače jednog od četiri kotara Varaždinske županije. Drugi svezak za tisak su priredile Vida Pavliček i Karmen Levanić u suradnji s Kristinom Grabar, Ivanom Posedi i Krunom Sudecom. Kratkim uvodnim poglavljima slijedi pregledno prezentirana građa, odnosno samo urbarijalno uređenje razvrstano na 25 sučija, manjih upravnih jedinica Donjopoljskog kotara.
Treći, također obiman svezak, istog podnaslova (Donjopoljski kotar), u prodaji je moguće naći tek odnedavna. Objavljen je krajem 2014. godine i donosi preostali dio građe za Donjopoljski kotar, odnosno prilično obimnu dopunu građi za 12 sučija Donjopoljskog kotara iz prethodnog sveska. Svezak su za tisak priredile Vida Pavliček i Karmen Levanić u suradnji s Tihanom Glavica, Krešimirom Lukinićem i Krunom Sudecom. Kao i u drugom svesku, nakon kratkih uvodnih poglavlja, slijedi prijepis i/ili prijevod obimne građe. Na kraju se nalaze popis izvornika, odnosno fondova, razna kazala, popis izvora i literature, prilozi i popis kratica. Idućih godina predviđa se objavljivanje građe za preostala tri kotara Varaždinske županije, dakle sveska 4 (Gornjopoljski kotar), sveska 5 (Donjozagorski kotar) i sveska 6 (Gornjozagorski kotar).
U posljednjih pola stoljeća primjetan je zastoj u hrvatskoj historiografiji glede sustavnog kritičkog objavljivanja građe, posebno kad su u pitanju obimne, višesveščane edicije. Taj je zastoj još primjetniji ako se usporedimo s brojnim europskim historiografijama. Razlog je dijelom u nedostatku sredstava, a velikim dijelom u činjenici da objavljivanje građe zahtijeva brojna stručna znanja i godine uloženog rada dok je u nas relativno nisko vrednovano u znanstvenom smislu. U tom se kontekstu napori kolegica i kolega iz Državnog arhiva u Varaždinu čine još značajnijima, posebno ako se u obzir uzme činjenica da su tom rijetkom i ambicioznom projektu objavljivanja velike količine hrvatske ranonovovjekovne građe pristupili s dobrom razrađenim višegodišnjim planom te osigurali sve potrebne prateće informacije i pomoćne alate. Izdanje je uopće naklonjeno prosječnim čitateljima, a ne samo stručnjacima, jer preglednost, brojna kazala i terminološka objašnjenja osiguravaju relativno bezbolno manevriranje kroz građu. Iako su Marijaterezijanski urbari nastali u predstatističkom razdoblju, oni nude obilje sistematično uređenih obavijesti o stanovništvu i geografskoj osnovi hrvatskog prostora (tipovi i struktura zemljišta) u 18. stoljeću. Takvi su serijalni podaci od neprocjenjive vrijednosti za istraživanja u domeni demografske povijesti, ali i društvene i ekonomske povijesti, povijesti okoliša, povijesti obitelji, povijesti rada, povijesti svakodnevice, institucionalne i upravne povijesti itd.
Nakladnik cijelog pothvata Državni je arhiv u Varaždinu, na čelu s ravnateljem Damirom Hreljom. Možemo se samo nadati da će, nakon izlaska završnog sveska za Varaždinsku županiju, vrijedni i uhodani tim sličnom metodologijom objaviti građu za dijelove Križevačke županije, kao što je najavljeno na početku projekta. (Opširniji prikaz u narednom broju Historijskog zbornika)
Nataša Štefanec
Pavliček, Vida, ur. Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774.-1784. Svezak 1: Uvodna studija. Varaždin: Državni arhiv u Varaždinu, 2011, pp 171.
Pavliček, Vida, ur. Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774.-1784. Sv. 2: Donjopoljski kotar. Varaždin: Državni arhiv u Varaždinu, 2011, pp 863.
Pavliček, Vida, ur. Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774.-1784. Svezak 3: Donjopoljski kotar. Varaždin: Državni arhiv u Varaždinu, 2014, pp 456.