B. Geremek o epidemiji 1522. u kojoj pariški liječnici “oblače komplikovanu i čudnu odeću koja bi trebalo da ih zaštiti od opasnosti kontakta s bolesnicima”

Upućujemo na epizodu iz – na portalu već spominjane – knjige Bronisława Geremeka Istorija siromaštva ne samo zbog očitih analogija sa suvremenošću nego i kao podsjetnik da povijest epidemija ima i svoj socijalni aspekt. To se kod epidemije koronavirusa očituje primjerice kod mnogih ljudi čiji stambeni uvjeti i poslovi koje rade ne omogućuju toliko zazivanu izolaciju i samoizolaciju.

 

 

“Od avgusta 1510. godine u gradu vlada strašna epidemija velikog kašlja; na prozoru svake kuće u kojoj se pojavljuje bolest, dva meseca treba da visi snopić slame kao znak upozorenja. (…) Godine 1519. u Parizu ponovo izbija epidemija, otkazuju se javni skupovi, zabranjuju pozorišne predstave. U leto 1522. godine u gradu vlada epidemija, strah dostiže granice psihoze, pariski lekari koji posećuju bolesnike u bolnici i po kućama, oblače komplikovanu i čudnu odeću koja bi trebalo da ih zaštiti od opasnosti kontakta s bolesnicima. Pariski advokat Nicolas Versoris je u svom dnevniku zabeležio interesantan izveštaj o epidemiji 1522. godine.

 

Vredi primetiti da je u to vreme u Parizu vladala neobično čudna i opasna zaraza, a kao posledica toga, kako se pričalo, u Hôtel-Dieu ovoga grada umrlo je više od 120 osoba za tri dana. (…) Govorilo se da je smrt pogađala najviše siromahe (…). Ukratko, ta godina se može smatrati vremenom velike smrtnosti, jer je pogodila ne samo Pariz, već i čitavu kraljevinu Francusku, tako je bilo i u Bormandiji i u gradu Ruanu. (…)

 

U ovom izveštaju je veoma bitno povezivanje epidemije sa siromašnom društvenom sredinom. Savremena proučavanja prehrambenih kriza ističu vezu godina skupoća sa smrtnošću, mada dokumentacija tog vremena ne omogućava da se s potpunom sigurnošću odredi kada je uzrok smrtnosti neishranjenost. Ipak, očigledno je da je fiziološka beda uvek predstavljala faktor koji pogoduje širenju epidemije.”

 

Bronisław Geremek, Istorija siromaštva, prevela s poljskog Ljubica Rosić, Beograd 2015, str. 140-142.

 

 

Bronisław Geremek “Istorija siromaštva”

http://historiografija.hr/news.php?id=3394

 

 

 

Odgovori