Ivana Horbec (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu) objavila je 2015. godine knjigu „Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj“ koja govori „o razvoju sustava javnoga zdravstva u hrvatskim zemljama pod habsburškom vlašću tijekom druge polovice 18. stoljeća”, u razdoblju u kojem možda ne očekujemo da se nalaze „počeci sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj“.
Ivana Horbec
Zdravlje naroda – bogatstvo države: prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj
Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.
Knjiga predstavlja studiju o razvoju sustava javnoga zdravstva u hrvatskim zemljama pod habsburškom vlašću tijekom druge polovice 18. stoljeća, odnosno tijekom vladavine Marije Terezije (1740.-1780.), Josipa II. (1780.-1790.) i Leopolda II. (1790.-1792.). Vladavina prosvijećenoga apsolutizma karakteristična za navedene vladare odlučujuće je utjecala na formiranje protomodernih društvenih struktura u Habsburškoj Monarhiji, tijekom kojega procesa država preuzima ključnu ulogu u organizaciji i oblikovanju sustava javnoga zdravstva te postavljanju kriterija za obavljanje medicinske prakse. U navedenom je razdoblju formirana mreža institucija posvećena brizi o zdravstvu, medicinska su znanja postala široko primijenjiva te je medicinska skrb postala dostupnija i kvalitetnija, ali je i pristup pacijentu postajao sve manje individualan, a sve više standardiziran. Povijesni procesi razvoja državne uloge u zdravstvenim pitanjima na području hrvatskih zemalja postavljeni su u kontekst širih europskih povijesnih procesa te su analizirani čimbenici uspjeha, ali i razlozi neuspjeha državnih regulativa, s namjerom da oni, upravo na primjeru javnoga zdravstva kao elementa državne uprave koji se odnosi na najširi krug stanovništva, ukažu na elemente suodnosa državnih institucija i pojedinačnih interesa važnih i za percepciju današnje uloge države, ali i pomognu razumijevanju intelektualnih transfera između sveučilišnih centara i prostora koji su društveno i politički tada smatrani „periferijom“. Analiza je rađena na temelju arhivske građe pohranjene u Hrvatskom, Austrijskom i Mađarskom državnom arhivu, kao i na temelju tadašnje zdravstvene zakonodavne regulative. Središte analize predstavlja Opći zdravstveni pravilnik iz 1770., prvi obuhvatniji normativni akt na polju javnoga zdravstva u Zemljama Krune Sv. Stjepana, koji se u knjizi donosi u prijevodu na hrvatski jezik. Pojedine teme obrađene u knjizi obuhvaćaju analizu idejnih temelja na kojima je počivao angažman državnih struktura u polju javnoga zdravstva, prikaz razvoja javnozdravstvenih institucija, postanak i organizaciju Sanitarnoga kordona, mogućnosti medicinske naobrazbe u Habsburškoj Monarhiji te razvoj visokoškolskoga sustava za medicinske praktičare, analizu zakonodavnih okvira razvoja pojedinih medicinskih struka, stanje i razvoj bolnica te analizu ideje „medicinske policije“ i napore državnih struktura na polju zdravstvenoga prosvjećivanja.
https://issuu.com/hip-zagreb/docs/zdravlje_naroda_-_bogatstvo_drzave
https://isp.academia.edu/IvanaHorbec
http://www.isp.hr/novovjekovna/
—
Hrvatski institut za povijest
Počeci javnog zdravstva u Hrvatskoj
U vrijeme dok se globalno “borimo” s epidemijom CoVid-19 pokazuje se kolika je važnost dobro ustrojenog sustava javnoga zdravstva u smislu prevencije i zaustavljanja širenja epidemije. Počeci tog sustava na ovim prostorima sežu u ne tako daleko 18. stoljeće, a tim pitanjima bavila se u svojim istraživanjima naša djelatnica dr. sc. Ivana Horbec.
Pročitajte dijelove njezine knjige Zdravlje naroda, bogatstvo države koju smo objavili 2015. godine.
Ukoliko vam se tekst ne učitava pokušajte ga pročitati na sljedećoj poveznici
Izvor: http://www.isp.hr/poceci-javnog-zdravstva-u-hrvatskoj/
Srodno
