Poziv za prijave za kružok: Jugoslavenski model i tržišni socijalizam
Historiografijom u Hrvatskoj i regiji o drugoj Jugoslaviji dugo je dominirala nacionalistička redukcija na pripovijest o „tamnici naroda“, „umetnoj tvorevini“ i samo još jednoj varijanti komunističkog totalitarizma. Glavni, a dugo gotovo i jedini, konkurent nacionalističkoj pripovijesti bila je varijanta liberalne historiografije koja se s nacionalistima u osnovi slagala u tezi o totalitarnom karakteru Jugoslavije, ali je naglasak stavljala na deficit političkih, individualnih, pa i ekonomskih sloboda. Za razliku od nacionalističke pripovijesti u središtu interesa nije stajao etnički definirani narod i njegova opresija, nego potlačeni pojedinac. Ako su se i doticali ekonomskih aspekata razvoja jugoslavenskog eksperimenta, onda prvenstveno iz rakursa vlastitih interesnih težišta i teza, pa su ih u pravilu i vrednovali kriterijima koji su vrlo udaljeni od ciljeva i kriterija kojima su se rukovodili tadašnjih akteri. Posljednjih godina, pogotovo u Hrvatskoj, razvio se tip historiografije koji te shematizme u velikoj mjeri nadilazi i – barem implicitno – problematizira. Riječ je o socijalnoj povijesti i historiografiji svakodnevice koja je bitno doprinijela složenijoj slici društvenog života u SFRJ jer je poklanjala dužnu pažnju rekonstrukciji samopoimanja najrazličitijih aktera društvenog života. Ono što u regionalnom kontekstu i dalje nedostaje jest sistematičnije istraživanje ekonomske putanje SFRJ i analiza teorije i prakse samoupravljanja, uključujući njihove napetosti i kontradikcije.
Jugoslavenski ekonomisti, društveni teoretičari, filozofi, političari i sindikati vodili su tijekom gotovo cijelog trajanja SFRJ intenzivne i često vrlo kompleksne rasprave o modelima ekonomskog razvoja i samoupravljanja, uključujući pitanja o odnosu federalne vlasti, saveznih republika, tržišta i samoupravnih jedinica, ali i o implikacijama koje su za jugoslavenski model proizlazile iz specifičnog položaja na svjetskom tržištu. Najveći dio tih diskusija, kao i kontekst u kojem su vođene, pao je u zaborav s nasilnim krajem jugoslavenskog projekta. To u velikoj mjeri vrijedi i za suvremene lijeve diskusije, u kojima reference na jugoslavensko iskustvo u pravilu ostaju ograničene na ukazivanje na neke aspekte relativne socijalne sigurnosti, bez sustavnijeg razmatranja šireg društveno-ekonomskog konteksta u kojemu su bile situirane i kritičke refleksije o njegovim dometima i ograničenjima. Propust kritičke recepcije kompleksnih iskustava jugoslavenskog samoupravnog eksperimenta i njegovih kontradikcija osiromašuje i suvremene lijeve rasprave o mogućim alternativama kapitalizmu.
Cilj CRS-ova kružoka „Jugoslavenski model i tržišni socijalizam“ je da sudionicima pruži okvir za upoznavanje s ekonomskom poviješću SFRJ, njenim razvojnim fazama i diskusijama koje su se u svakoj od njih vodile. Uvodno će se čitati i diskutirati i doprinosi širim teorijskim raspravama koje su se vodile oko tržišnog socijalizma, njegovim teorijskim osnovama i kritikama. Taj aspekt se, ovisno o razvoju diskusije, interesima polaznika i procjeni o njegovoj analitičkoj relevantnosti za jugoslavenski model, može i proširiti. Temeljna literatura i polazište za diskusiju bit će knjiga Susan Woodward Socialist Unemployment: The Political Economy of Yugoslavia 1945-1990, kao i dalje najsustavniji sintetički prikaz ekonomske povijesti SFRJ. Po dogovoru će se čitati i diskutirati i dodatna literatura na BHS-u i/ili engleskom jeziku, ako se ukaže potreba za produbljivanjem nekih aspekata ili konzultiranjem alternativnih interpretacija. Kružok je koncipiran kao radno intenzivan, s obavezom redovitog dolaženja, čitanja literature koja će biti zadana za svaku sesiju, kao i vođenje bilješki o pročitanom. Od polaznika se očekuju i referiranje pročitane literature kao polazište za zajedničku diskusiju na svakoj sesiji. Planirano je deset dvosatnih sesija u dvotjednom ritmu. Ukupni broj polaznika ograničen je na 20 sudionika, uključujući organizatore. Prijave se primaju do 04.03.2020. Uz prijavu treba dostaviti kratak CV, a poželjno je i kratko obrazloženje motivacije za sudjelovanje u ovom programu.! Prijave poslati na email adrese: curkovicstipe@gmail.com i kresimir.zovak@gmail.com
Sve sesije održat će se u Zagrebu. Točno mjesto i vrijeme prve sesije polaznicima će biti javljeno na vrijeme putem emaila, po dovršetku procesa selekcije.
Izvor: https://www.facebook.com/CentarZaRadnickeStudije/