Dani Zdravka Malića, Zagreb, 28-29. listopada 2011.

Katedra za poljski jezik i
književnost

Odsjek za zapadnoslavenske
jezike i književnosti

Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu

 

 

 

Dani Zdravka Malića

 

Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti
i ideologije

 

Međunarodna znanstvena konferencija

posvećena stotoj obljetnici rođenja Czesława Miłosza

 

Zagreb, 28-29. listopada 2011.

 

U listopadu 2007. godine Katedra za poljski jezik i
književnost Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirala je međunarodni znanstveni skup
posvećen desetoj obljetnici smrti svog osnivača i dugogodišnjeg voditelja,
uglednog hrvatskog polonista, književnog povjesničara, kritičara i pjesnika
Zdravka Malića. Tijekom tog vrlo uspjelog skupa, na kojemu je sudjelovalo
dvadesetak polonista i slavista iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske i
Slovenije predloženo je da se Dani
Zdravka Malića ustanove kao trajan oblik polonističke znanstvene tribine u
okviru koje će članovi katedre i njeni gosti izlagati i raspravljati o važnim
temama vezanim uz istraživanje poljske književnosti, jezika, kulture i društva,
kao i hrvatsko-poljskih kulturnih i znanstvenih veza.

U okvirima tako zamišljenih Dana Zdravka Malića ove godine Katedra za poljski jezik i književnost,
u suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta, organizira svoj drugi
međunarodni znanstveni skup pod naslovom Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i
Zapada, umjetnosti i ideologije, koji također ima obljetnički karakter:
posvećen je stotoj obljetnici rođenja velikog poljskog pjesnika, esejista,
romanopisca i prevoditelja Czesława Miłosza (1911-2004) – dobitnika Nobelove
nagrade za književnost, pisca čije je djelo snažno obilježilo poljsku
književnost 20. stoljeća, njezine misaone horizonte, ali koje je jednako tako
snažno doprinijelo afirmaciji poljske kulture u svijetu.

Czesław Miłosz bio je, međutim, ne samo svjedok
vremena i „pjesnik pamćenja“ – kako ga je u jednom od svojih kritičkih tekstova
atribuirao Zdravko Malić – koji je itekako utjecao na reafirmaciju poljskog
romantičkog mita kao „zaštitnog znaka“ poljskosti
u vremenima njene političke i kulturne negacije, nego je jednako tako bio,
svjesno ili nesvjesno, upleten u raznovrsne ideološke, političke i moralne
kontroverze kroz koje je prolazio poljski
um nakon Drugog svjetskog rata. Dovoljno je podsjetiti na značenje njegova
eseja Zasužnjeni um, u kojemu je
obavio razornu vivisekciju ketmana,
mimikrijske svijesti u doba totalitarizma, pokazujući na primjerima kakve je
sve psihosocijalne i ideološke oblike „proizvodila“ društvena patologija
socrealizma, a s kojime je izazvao golemi interes za argumentiranu kritiku
staljinizma – naravno, ponajprije na Zapadu. No istodobno, upravo činjenica da
je ta kritika došla od nekoga tko je aktivno participirao u obredu i
institucijama države i vlasti čija je politika težila staljinizaciji,
ustanovila je dvojbe oko „istinskog“ statusa i uloge Czesława Miłosza u idejnom
horizontu poljskih i istočnoeuropskih previranja uoči i nakon povijesnog
prijeloma 1989. godine. Unatoč činjenici da je njegovo iznimno književno djelo,
za koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, doživjelo najznačajniju
institucionalnu potvrdu kojom joj je priznata univerzalna vrijednost, Miłoszevi
životni, politički, pa i književni izbori i dan danas se – a posebice u obzorju
proklamirane i službene politike lustracije – suočavaju s raznovrsnim
kritikama, negacijama, difamiranjima i odbacivanjima.

U pokušaju ostvarivanja dubljeg uvida u takav pomalo
paradoksalan Miłoszev status u poljskoj kulturi, organizatori su odlučili
podijeliti skup u dvije sesije:

– prva sesija, pod naslovom Miłosz u vrtlogu povijesti, posvećena je povijesno-političkim
implikacijama piščeva djelovanja, i okupila bi ponajprije povjesničare, publiciste
i sociologe,

– druga sesija, pod naslovom Miłosz – Mickiewicz 20. stoljeća?, posvećena je književnim
aspektima njegova stvaralaštva i namijenjena je ponajprije povjesničarima
književnosti, kritičarima, teoretičarima i kulturolozima.

Naravno, obimno i raznorodno djelo Czesława Miłosza ne
podnosi lako takvu diferencijaciju na „područja djelovanja“, te se od sudionika
očekuje interdisciplinarni i kritički pristup, koji ne odbacuje nijedno od
mogućih spoznajnih i analitičkih motrišta. Zbog toga se ne isključuje ni
mogućnost širih analiza povijesno-političkih i književno-kulturoloških pitanja
u čijem se kontekstu Miłoszevo djelo i njegov status vide samo kao povod ili
argument za raspravu o temeljnim kontroverzama povijesti i kulture 20. stoljeća.

Istodobno, Dani
Zdravka Malića ostaju u jednom svom dijelu otvoreni i za druge teme koje se
odnose poljsku književnost i jezik:

– treća sesija, pod naslovom Poljska književnost u zagrebačkom znanstvenom krugu, otvorena je za
sve poloniste, slaviste, komparatiste, književne povjesničare, teoretičare, kritičare,
kao i lingviste, te tematski i metodološki nije ograničena.

Organizatori također predviđaju da se u sklopu
znanstvenog skupa pod naslovom Czesław
Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, a uz
pomoć Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, upriliči i raznovrsna,
multimedijska prezentacija pjesnikova života i djela, koja uključuje filmove,
izložbe i čitanja piščeva književnog djela.

Skup će završiti okruglim stolom posvećenom Czesławu
Miłoszu i značenju njegova djela u hrvatskoj i poljskoj književnosti i kulturi.

 

_______________________________________________________________________

 

Dani Zdravka
Malića održat će se u prostorima
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jezici skupa su hrvatski i poljski. U slučaju potrebe
izlaganja će biti konsekutivno prevođena. Vrijeme pojedinog izlaganja
ograničeno je na 20 minuta.

Prijave za sudjelovanje na međunarodnoj znanstvenoj
konferenciji Dani Zdravka Malića podnose
se do, najkasnije, 15. rujna 2011. godine. Uz ime i prezime, adresu sudionika i
naziv institucije, te e-mail adresu, prijava mora sadržavati naslov izlaganja (po
mogućnosti na poljskom i hrvatskom jeziku), kratak sažetak, te naziv sesije u
okviru koje će izlaganje biti prezentirano. Kotizacija iznosi 250 kn (za
inozemne sudionike 35 eura), a o načinu uplate sudionici će biti naknadno
obaviješteni.

Prijave se šalju na adresu tajnice skupa:

 

dr.
sc. Đurđica Čilić-Škeljo

Katedra
za poljski jezik i književnost

Odsjek
za zapadnoslavenske jezike i književnosti

Filozofski
fakultet / soba B-221

I.
Lučića 3, 10000 Zagreb

Hrvatska

 

–       
odnosno na e-mail
adresu: dcskeljo@ffzg.hr

 

Za
sudionike iz inozemstva organizatori će osigurati prikladan smještaj tijekom
trajanja skupa.

 

 

U Zagrebu, 11. svibnja 2011.

 

Organizacijski odbor

 

 

Odsjek za zapadnoslavenske
jezike i književnosti

 

dr. sc. Dalibor Blažina,
red. prof.

dr. sc. Đurđica
Čilić-Škeljo, viši asistent

Jolanta Sychowska-Kavedžija,
viša lektorica

 

 

Odsjek za povijest

 

dr. sc. Ivo Banac, red.
prof.

dr. sc. Damir Agičić, red.
prof.

                                                           dr.
sc. Marko Šarić, viši asistent