Ivo Mišur: Promišljanja uz prijedlog uvođenja novog spomendana Dana ciklama

U sklopu javne rasprave dr. sc. Filip Hameršak je 14. listopada 2019. predložio uvođenje spomendana – Dana ciklama koji bi bio posvećen

 

odavanju počasti odnosno sjećanju na sve hrvatske poginule u onim ratovima i oružanim sukobima koji se ne obilježavaju nijednim drugim blagdanom ili spomendanom…

 

Zbog osobite zanemarenosti I. svjetskoga rata, u kojem je u manje od pet godina izginulo više od 80 000 vojnika s današnjega područja RH, predlažem da se spomendan nazove prema cvijetu opjevanom upravo u svezi s I. svjetskim ratom u pjesmi Dragutina Domjanića Ciklame, krvave ciklame

 

Budući da je prema trenutačnom stanju praktički riječ o golemom razdoblju od prvih stoljeća hrvatske povijesti do I. svjetskoga rata, zajednički

 

temelj bio bi u dostojanstvenoj komemorativnosti, povezanoj ponajprije s tihim obilaskom i prigodnim urešavanjem negdašnjih bojnih polja, vojnih groblja i srodne spomeničke baštine.

Kao dan spomendana predlažem prvu nedjelju proljeća na koju ne pada Uskrs. Nedjelju kao dan odmora i duhovnosti u europskom kulturnom krugu, proljeće kao doba buđenja prirode i nove nade, doba u kojem na razasutim bojištima i grobištima i bez ljudskoga udjela niče i cvate poljsko cvijeće, pa i – naše krvave ciklame …

 

E-savjetovanje o promjeni kalendara blagdana i spomendana je nažalost završeno, pa ovaj tekst dolazi malo prekasno, ali svakako podržavam prijedlog i smatram da postoji potreba za ovim spomendanom.

Austro-Ugarska je od njezine propasti pa sve do 1991. godine u službenoj historiografiji bila omražena crno-žuta monarhija. Ovakav stav odrazio se na nebrigu o grobovima hrvatskih vojnika koji su ratovali u Prvom svjetskom ratu. Stvaranjem Republike Hrvatske stav prema bivšoj carevini se promijenio, ali nije odnos prema njezinim spomen-obilježjima. Zadnjih godina prilikom obilježavanja stogodišnjice Velikog rata pažnja javnosti je nakon niza desetljeća usmjerena na zanemarena groblja. Uvođenjem Dana ciklama osigurala bi se trajna briga o spomen-obilježjima Velikog rata koja je započela tijekom zadnjih nekoliko godina.

Ipak, držim da je prijedlog pomičnog datuma (prva nedjelja proljeća) nepraktičan te bi mogao biti prepreka prilikom ostvarivanja prepoznatljivosti spomendana ukoliko ga se zaista i uvede u kalendar. Najlogičniji fiksni datum bio bi 11. studenog na dan završetka rata. Međutim, ovaj datum bi spomendan stavio u drugi plan s obzirom na obilježavanje Svih Svetih deset dana prije kada se ionako uređuju groblja, te novi blagdan 18. studenog. Također smatram da će naziv spomendana bez detaljnijeg opisa u punom nazivu biti prepreka u njegovu prihvaćanju.

Moj prijedlog je da se već postojeći Dan pogibije Zrinskog i Frankopana koji se obilježava 30. travnja preimenuje te proglasi Danom ciklama – spomendana sjećanja na hrvatske žrtve. Prijedlog gospodina Hameršaka je Primljen na znanje od strane nadležnih. Možemo se samo nadati da će imati sluha i obzira te ga uzeti u ozbiljno razmatranje.

 

Ivo Mišur, mag.ing.

 

 

 

Odgovori