Izložba “Stećci nekad i danas”

U Gliptoteci HAZU u Zagrebu (Medvedgradska 2) od 9. studenog do 29. prosinca 2019. otvorena je izložba “Stećci nekad i danas”.

Izložba Stećci nekad i danas nastala je povodom upisa stećaka na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine. Studijskom tematskom izložbom predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno bavljenje ovom jedinstvenom srednjovjekovnom baštinom.

Kroz pomno odabrane lokalitete s područja dalmatinske unutrašnjosti, dubrovačkog područja i južnih dijelova Bosne i Hercegovine, stećci su na izložbi prikazani kao autentična pojava i originalan fenomen unutar cjelokupnog europskog srednjovjekovlja.

Izložba prikazuje na izdvojenom području stećke koji su, iako homogeni u svojoj pojavnosti, vrlo različiti po svojim specifičnostima i obilježjima, radionicama i kovačima, natpisima i, naravno, razdoblju u kojem se javljaju, a obuhvaćena je kompleksnost njihova istraživanja kroz povijest kao i metodološki pristupi.

Dvojakost naziva izložbe „nekad i danas“ ukazuje na način na koji se pristupilo izboru materijala i načinu njegove prezentacije. Naglasak je na vizualnom materijalu, fotografijama, crtežima, arhivskim bilješkama, skicama, mapama te suvremenom dokumentacijskom materijalu (3D modeli), kao i vrsnim fotografijama stećaka Toše Dapca i Živka Bačića, dugogodišnjeg fotografa konzervatorske službe u Splitu.

U odabiru lokaliteta naglasak je stavljen na dva UNESCO-ova lokaliteta iz Hrvatske: na Cistu Veliku kod Imotskog te groblje oko crkve sv. Barbare u Dubravci pokraj Konavala. Ostali lokaliteti odabrani su iz njihove okolice na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su na određeni način, upisom na UNESCO-ov Popis, oblikovanjem stećaka, odabirom ukrasa i sl. povezani s dva lokaliteta iz Hrvatske. Nadalje kriteriji su bili: atraktivnost stećaka, izražena kroz njihove ornamente i reljefe, smještaj u prostoru, brojnost, dostupnost i dokumentirana istraživačka djelatnost koja nam je dala mogućnost iscrpnijeg prikaza komparativnog materijala, odnosno fotografija, crteža dokumenata i sl. Stoga su, prema jednom ili više od navedenih kriterija, odabrani i prikazani sljedeći lokaliteti: iz Republike Hrvatske: Cista Velika kod Imotskog, crkva sv. Barbare / Dubravka kod Konavala, Lovreć i Zagvozd kod Imotskog, Brotnice u Konavlima, Novakovo greblje, Ričice. Iz Bosne i Hercegovine to su: Radimlja, Boljuni kod Stoca, Posušje, Ravanjska vrata kod Kupresa, Blidinje.

Odabir ove teme posebno je važan i za organizatora izložbe, Gliptoteku HAZU, jer se u fundusu muzeja nalazi Zbirka sadrenih odljeva stećaka čiji su predmeti većim dijelom izloženi u stalnom postavu, a nastali su za Izložbu srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održanu u Parizu 1950. godine. Arhivska građa, crteži te fotografije prikupljeni za tu izložbu do sada su bili malo poznati i nikada izlagani. Stoga je ova izložba prilika da se naglasi važnost i doprinos Gliptoteke HAZU u znanstvenoistraživačkom radu u proučavanju stećaka i njihovoj prezentaciji i popularizaciji od 50-ih godina 20. stoljeća pa sve do danas.

Autori izložbe i teksta kataloga:
Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela Imotski, Ministarstva kulture, (član autorskog tima za upis stećaka na Popis svjetske baštine UNESCO-a), Magdalena Getaldić, kustosica Gliptoteke

Financijska potpora izložbe: Ministarstvo kulture RH

 

Izvor: http://gliptoteka.hazu.hr/hr/dogadanja/u-najavi-ste%C4%87ci-nekad-i-danas,2392.html