Tribina Trećeg programa Hrvatskog radija “Što je ostalo od Berlinskog zida?”
Treći program Hrvatskog radija poziva u četvrtak, 21. studenog 2019. u 20 sati u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5) na tribinu u izravnom radijskom prijenosu o temi “Što je ostalo od Berlinskog zida?”.
U studenome 2019. godine čitav svijet obilježava simboličku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stoljeća, kulminaciju događaja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poništili učinke čiji se prapočeci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine – riječ je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lančanu reakciju posvemašnjeg raspada svjetskoga komunizma i država koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postojećih nominalnih komunizama, kao što je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju još jedino po autokratskome modelu vladavine.
Što za nas danas znači simbol srušenoga zida u Berlinu? Je li, uvjetujući pojavu slobodnotrižnoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio “kraj povijesti”, pad Berlinskoga zida označio početak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzročio povratak u stanje “sukoba civilizacija” koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima čija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stoljeća kojih je i Berlinski zid posljedica?
Je li za društva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uopće bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada još do danas nisu prepoznati? Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljujuće elemente, ili ga je inkorporiranje marksističke misli u zapadna društva samoreguliralo te učinilo humanijim?
Naposljetku, što je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunističkih zemalja poput Hrvatske – je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotržišna liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establišmenta iz komunističke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas očituju u politici, ekonomiji i kulturi? Što je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine?
Odgovore ćemo potražiti s gostima tribine:
Ivo Banac profesor je emeritus na Sveučilištu Yale. Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao Institutom za jugoistočnu Europu, a od 2008. do 2017. bio je redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Standford. Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističe monografija “Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika” i “Sa Staljinom protiv Tita: informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu”. Bio je urednik časopisa East European Politics and Societies, supredsjednik Instituta otvoreno društvo – Hrvatska, član predsjedništva Hrvatskog helsinškog odbora, generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Liberalne stranke, ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenje u Vladi RH te zastupnik u Hrvatskome saboru. Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Josip Mihaljević znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao i doktorirao povijest. Primarno područje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti, te povijest komunizma. Predaje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na kojem izvodi kolegij “Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi”. Autor je i voditelj emisije “Povijesne kontroverze” na Trećem programu Hrvatskoga radija za koju je 2019. nagrađen nagradom “Vjekoslav Klaić” za popularizaciju povijesti. Autor je knjige “Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972.” za koju je nagrađen Državnom nagradom za znanost te nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.
Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. U Zagrebu je završio studij međunarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio više od tisuću novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. Član je uredništva i novinar Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća, za koji od 2009. godine piše redovitu kolumnu, a kolumnist je i portala Direktno.hr. Priloge je objavljivao odnosno objavljuje i u “Hrvatskom tjedniku,” “Hrvatskom slovu”, “Vijencu”, “Političkom zatvoreniku”, “Magazinu Glasa Slavonije” i nekolicini internetskih portala. Član je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge “Obnova” i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredništva znanstvenog časopisa za kulturu, društvo i politiku “Obnova” te autor knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere”.
Karlo Jurak magistar je filozofije i lingvistike te polaznik poslijediplomskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Tijekom studiranja na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija aktivan u studentskim udrugama te u redakciji časopisa studenata filozofije Čemu. Organizator više studentskih, znanstvenih i stručnih konferencija te izlagač na njima. Autor više članaka objavljenih u zbornicima i časopisima iz područja filozofije, lingvistike, suvremene povijesti, kritičke teorije, povijesti ideja, među kojima se ističu izvorni znanstveni radovi objavljeni u časopisima Fluminensia i Politička misao. Trenutno je urednik sekcije prikaza knjiga u znanstvenom časopisu Tragovi. Uža područja interesa su mu povijest ideja, povijest 20. stoljeća, marksistička teorija i praksa, politička i socijalna filozofija, kritička teorija, socijalna epistemologija i filozofija jezika.
Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator tribine je Matija Štahan.
Izvori:
http://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/tribina-treceg-programa-hrvatskog-radija-54604/54604
https://radio.hrt.hr/emisija/tribina-treceg-programa/727/