Filip Hameršak: Uz Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Konačnom prijedlogu zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
Prije nekoliko dana objavljeno je službeno izvješće o savjetovanju o konačnom prijedlogu zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=12284), u kojem je sa svojim prijedlozima sudjelovalo nekoliko povjesničara, pa i znanstvenih i kulturnih ustanova djelatnih na polju povijesti.
Predlagatelj zakona status je svojih odgovora dijelom označio kao „nije prihvaćen“, dijelom kao „primljeno na znanje“, pri čem je u neke odgovore uključeno i stanovito obrazloženje.
Prijedlog o uvođenju još jednoga spomendana, Dana ciklama, popraćen je statusom „primljeno na znanje“, što je svakako povoljniji ishod od „nije prihvaćen“, no dano je i obrazloženje koje u cijelosti glasi:
„Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj predlaže se propisati spomendan subotu ili nedjelju najbližu 15. svibnju kao Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, kao što je propisano i Zakonom koji je sada na snazi. Taj spomendan odnosi se na obilježavanje sjećanja i odavanje počasti na sve hrvatske žrtve za slobodu i nezavisnost čija se žrtva ne obilježava posebnim blagdanom.“
Budući da portal E-savjetovanja ne predviđa mogućnost komentiranja izvješća o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, ovim bih putem kao predlagatelj uvođenja Dana ciklama izrazio sumnju u to da je ono uopće ispravno shvaćeno, a i zabrinutost zbog stajališta naznačenoga u odgovoru.
Naime, ostanemo li na zbivanjima do 1918. godine, kao „hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost“ makar približno strukovnom konsenzusu teško da bi se mogao imenovati itko osim Eugena Kvaternika i drugova, a i za njih „borbu“ bi valjalo shvatiti u nešto širem smislu. Dio povjesničara zasigurno bi podsjetio i na pale u ratovima srednjovjekovne hrvatske države (u najmanju ruku do stupanja Arpadovića na njezino prijestolje), možda i na neke druge slučajeve, no dio bi po svoj prilici takvom vremenskom protezanju polaznih pojmova zamjerio anakronost, a zamislivi su i drugi prigovori.
S druge strane, kad bismo zanemarivši ozakonjeni dvojni sklop žrtava „u borbi za slobodu i nezavisnost“ ustvrdili da je već i biti žrtvom „u borbi za slobodu“ dostatan uvjet za primjenu ovoga spomendana na obilježavanje nekoga povijesnoga događaja, otvorila bi nam se doduše mogućnost uključenja žrtava palih i u borbama za političku, vjersku, gospodarsku ili koju god drugu slobodu (uz državnopravnu odnosno nacionalnu), ali opet ne u toliko mjeri da makar u najširoj interpretaciji potpuno uključi baš sve one ratove i druge oružane sukobe, vođene primjerice pod habsburškim, mletačkim, osmanskim ili francuskim vrhovnim zapovjedništvom, u kojima su stotine tisuća vojnika (djelatno, s oružjem u ruci, ali i trpno, od bolesti i u zarobljeništvu), a i civila (uzgredice ubijani, ali i sustavno internirani, napose za I. svjetskoga rata) ostavile svoje kosti na svim naseljenim kontinentima te na dnu glavnine svjetskih mora, bilo zato što su na to svjesno pristali, bilo zato što nisu imali drugoga izbora.
Ukratko, Dan ciklama stoga je i zamišljen za obilježavanje svih onih palih za koje se ne bi moglo jednoznačno i neprijeporno ustvrditi da su se žrtvovali za ciljeve navedene u sadašnjem odnosno u predloženom spomendanu određenom subotom ili nedjeljom najbližom 15. svibnja, a kojima bi memorijalnu pozornost bilo uputno dati i kad u hrvatskoj povijesti do 1918. ne bi imali pretežnoga udjela.
PS U doba pisanja ovoga priloga rasprava o konačnom prijedlogu zakona odvija se u Hrvatskom saboru, a u trenutku njegove objave zakon će možda već biti izglasan. U tom slučaju, neka posluži kao podsjetnik u nekoj od predvidljivih budućih izmjena zakonske regulative o blagdanima i spomendanima.
Filip Hameršak, 8. studenoga 2019.
Prilog I: Detalj masovne grobnice vojnika palih u bitci kraj Lützena 1632 (rekonstrukcija; snimio F. Hameršak).
Prilog II: Spomenik Hrvatima poginulima pod Jelačićem, u bitci kraj Schwechata 1848. Podigao Austrijski Crni križ (snimio M. Klemenčić).
Filip Hameršak: Prijedlog uvođenja još jednoga spomendana – Dana ciklama