“Jutarnji list”: Razgovor o feminizmu – Jedna od prvih feministica u bivšoj državi razgovara s mađarskom znanstvenicom koja je napisala knjigu o feminizmu u Jugoslaviji
U “Jutarnjem listu” objavljen je razgovor Slavenke Drakulić s povjesničarkom Zsófiom Lóránd, autoricom knjige “The Feminist Challenge to the Socialist State in Yugoslavia” (“Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji”), koja bi uskoro trebala biti objavljena i u prijevodu na hrvatski jezik.
—
RAZGOVOR O FEMINIZMU Jedna od prvih feministica u bivšoj državi razgovara s mađarskom znanstvenicom koja je napisala knjigu o feminizmu u Jugoslaviji
Slavenka Drakulić
Jutarnji list
15.09.2019.
Prije sedamdeset godina objavljena je jedna izuzetno značajna knjiga, ne samo za žene i herstory ili njezinu (žensku) povijest, nego i za društvo uopće. Riječ je o zaista kapitalnom djelu “Drugi spol” francuske filozofkinje, spisateljice i feministice Simone de Beauvoir. U njoj je artikulirala najvažnija pitanja za žene, ali javnost je pamti uglavnom po tvrdnji koja je postala koliko općepoznata, toliko i kontroverzna: ženom se ne rađa. Ženom se postaje. U njoj de Beauvoir analizira kako se postaje ženom, kako patrijarhalno društvo oblikuje rodnu ulogu ženskog spola, prvi put razdvojivši ta dva u Hrvatskoj čak i danas problematična pojma.
O značaju ove knjige kao i o pojavi feminizma osamdesetih i devedesetih u Jugoslaviji razgovaram sa Zsófiom Lóránd. Ona je, naime, stručnjakinja – nedavno je kod britanskog izdavača Palgrave objavila knjigu pod naslovom “Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji”, a uskoro će je kod nas objaviti Fraktura, u sklopu male biblioteke domaćih autorica na temu feminizma. Zsófia Lóránd je rođena 1979. u Budimpešti, studirala je anglistiku, komparativnu književnost i politologiju, a doktorirala na CEU – Srednjoeuropskom sveučilištu, upravo na intelektualnoj povijesti feminizma u Jugoslaviji. Objavila je mnoštvo tekstova, ali osim teorijom bavi se i feminističkom praksom. Naime, osam godina bila je volonterka na SOS telefonu organizacije NANE za pretučene žene u Mađarskoj. Radila je i kao urednica izdavačke serije Bora, koja je objavljivala knjige spisateljica iz bivše Jugoslavije. Trenutačno na Cambridgeu radi na povijesti feminističke političke misli u centralnoj i istočnoj Europi,
Osnovno pitanje kojim se bavi u knjizi je kako su jugoslavenske feministice “prevodile” zapadne koncepte i ideje na svoj jezik, na verziju feminizma koja je bila primijenjena društvu u kojem su živjele. Pritom je zanimljivo da je ovaj feminizam kritizirao državu zbog neispunjenja obećanja emancipacije, ali – kako piše Lóránd – i surađivao s njom, na primjer u vezi s nasiljem nad ženama i u obitelji. Ovo je studija slučaja najdulje postojećeg neofeminizma u istočnoj Europi koji je istovremeno bio i način otpora sistemu, krenuvši od faze osvještavanja do aktivizma, od sedamdesetih do početka ratova. Lóránd je napisala prijeko potrebnu herstory feminizma na ovim prostorima, knjigu koja nije samo važan prilog osvještavanju vlastite ženske povijesti, nego nam je itekako nužna u retrogradnoj ženskoj sadašnjosti u svim postsocijalističkim zemljama u kojima caruje nacionalizam.
Zanimljivo da je ovu knjigu napisala jedna strankinja. Kako je došlo do toga?
– Zanimalo me što se dogodilo s feminizmom u vrijeme socijalizma našem dijelu svijeta. Kad sam otkrila da je postojala feministička kritika socijalizma na takvoj teorijskoj razini i s tolikim aktivnostima (umjetnost, književnost, politički aktivizam), poželjela sam saznati što više. Da bih mogla istraživati, naučila sam i jezik. Bilo mi je zapanjujuće da su se žene sa sveučilišta pridružile osnivanju SOS telefona i da se to radilo još u vrijeme socijalizma. Ništa takvo nije postojalo u srednjoj i istočnoj Europi.
(…)
Cijeli razgovor dostupan je na poveznici:
—
Upućujemo na još jedan razgovor s autoricom:
Zsófia Lóránd: Seksualna revolucija u Jugoslaviji bila je dio patrijarhalnog sustava