Darko Cvijetić, „Schindlerov lift“ (Sarajevo – Zagreb: Buybook, 2018)

’’Kada je otvoren 1975. godine, Crveni soliter u Prijedoru je mirisao. Imao je trinaest spratova pa su stanari, ne bi li se zaštitili od nesreće, prvi nazvali Galerijom. To nije pomoglo – u Crvenom se uvijek smrt solidno osjećala, i nikad nije otišla bez ičega. Jedini izlaz iz stepeničkog labirinta po kojem smrt šenluči je – lift marke Schindler.

Svaki soliter je vertikalno selo, u sebi ima toliko života. Crveni soliter u sebi ima dovoljno nesreće za čitavu Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman Schindlerov lift nosi težinu deset tomova najbolje literature.

Molim vas, ako tražite štivo za zabavu, vratite ovu knjigu na policu.’’

Selvedin Avdić

 

’’S urušavanjem svijeta kakvog smo poznavali, urušio se i život u dva prijedorska solitera, u gradu koji je, kako sam autor kaže, rupa svijeta poznata po ratnim zločincima, logorima i slikarima. U tim soliterima, dok nisu postali oblakoderi smrti, zajednički su se proslavljale radničke pobjede i unapređenja. Danas radnika/ca više nema, potonuli su u naciju i ostali punih pluća vode. Komšije su pogubile komšije, nakon razmjene sličica u djetinjstvu, nekadašnji drugovi mijenjali su mrtve i ranjene na liniji razdvajanja, a majke su djecu pronalazile u sekundarnim masovnim grobnicama, nakon što bi im, odbijajući da vjeruju kako su mrtvi, spremale večeru i čekale vijest o njima. Može li se u dva nebodera smjestiti ukupna tragedija Bosne i Hercegovine? Može, i Darko Cvijetić nam svjedoči o tome, potvrđujući da o užasu koji smo imali/e sreću preživjeti i čije posljedice živimo, mogu i trebaju pisati samo najbolji. Svakom rečenicom autor Schindlerovog lifta štiti nas od mrtve kiše koja pada po Prijedoru. Njegov kišobran sačinjen je od ljudske i književne čestitosti.

Kristina Ljevak

 

’’Ovako pišu samo oni koji se ničega i nikoga ne boje… Ovako pišu oni koji ne predstavljaju samo savest svog vremena ili mesta već koji se ne plaše da plate cenu iskupljenja – i za žrtve i za zločince. Teško je to i neshvatljivo breme koje je Darko Cvijetić delom opisao i u svom romanu Schindlerov lift… Kažem delom jer ne smemo zaboraviti na njegovu poeziju bez koje ne bi ni bilo ovog romana.’’

Zlatko Jelisavac

 

Pročitajte nekoliko stranica:

https://www.buybook.ba/upload/documents/Schindlerov%20lift.pdf

 

O autoru

Darko Cvijetić je rođen 11. januara 1968.godine u mjestu Ljubija Rudnik. Redatelj je i dramaturg u Pozorištu Prijedor. Pjesme i priče prevođene sumu na francuski, engleski, njemački, slovenski, hebrejski, albanski, mađarski, poljski, makedonski i jidiš. Od 2013. godine uređuje književni blog “Hypomnemata”. Objavio desetak knjiga poezije, knjigu priča, u pozorištu režirao od Becketta do Čehova, te igrao Raskoljnikova, Borisa Davidoviča, Estragona… Član P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine i Društva pisaca BiH. Izučio Vrtlarstvo kod Majstora Ivana Obrenova.

 

Izvor: https://www.buybook.ba/shop/product/1285/schindlerov-lift

 

Medijski odjeci:

 

https://www.portalnovosti.com/darko-cvijetic-u-soliterima-su-bukvalno-susjedi-napadali-susjede

 

https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/darko-cvijetic-svi-ovdje-nosimo-sanjalice-od-skaja-433207

 

https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/knjizevnost/osvrt-krik-zivotinje-moje-ljudskosti-429639

 

https://darkocvijetic.wordpress.com/

 

 

Odgovori