Znanstveni skup “Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena”
Znanstveni skup
Jaroslav Šidak i hrvatska
historiografija njegova vremena
Društvo za hrvatsku povjesnicu i Odsjek za povijest
Filozofskog fakulteta u Zagrebu priređuju 25-26.XI.2011. (pet/sub) znanstveni
skup Jaroslav Šidak i hrvatska
historiografija njegova vremena. Skup će se održati u Zagrebu.
Jaroslav Šidak (1903-1986) nekoliko je
desetljeća uvelike utjecao na razvoj hrvatske historiografije, kao sveučilišni
profesor i znanstvenik, te aktivni strukovni djelatnik Povijesnog društva
Hrvatske i urednik Historijskoga zbornika,
prvoga i neko vrijeme jedinog znanstvenog časopisa hrvatske historiografije u
drugoj polovici 20. stoljeća. Znanstvenu je djelatnost započeo kao gimnazijski
profesor uoči Drugoga svjetskog rata – 1935. obranio je disertaciju „Problem Bosanske crkve u našoj historiografiji
od Petranovića do Glušca (prilog rješenju tzv. bogomilskog pitanja)“. Od 1943.
Šidak je, nakon kraćeg rada u Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu u
Zagrebu, prešao na docentsko mjesto na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tu je
ostao do odlaska u mirovinu, a i nakon toga je aktivno sudjelovao u radu
Instituta za hrvatsku povijest te u nastavi poslijediplomskog studija. Sa
srednjovjekovne se tematike uskoro nakon dolaska na fakultet prebacio na
probleme moderne hrvatske povijesti, od kraja 18. do početka 20. stoljeća, kao
i na istraživanje stanja suvremene hrvatske historiografije. Bio je i suradnik,
urednik i autor natuknica u enciklopedijama zagrebačkoga leksikografskog zavoda
pod Krležinim vodstvom. Dosad je često isticana Šidakova zasluga u pokretanju i
uređivanju Historijskog zbornika
tijekom više od tri desetljeća. Mnogi se hrvatski povjesničari starije
generacije sjećaju profesora Šidaka upravo po minucioznom čitanju, ispravljanju
i korigiranju članaka i tekstova za taj časopis.
Hrvatski su povjesničari u svojoj
strukovnoj udruzi nakon Šidakove smrti osmislili i dvaput organizirali
republička znanstvena savjetovanja Dani Jaroslava Šidaka (Pula, ožujak 1988; Zadar-Split, svibanj 1990). Tijekom tih nekoliko godina
nakon smrti često je – katkad i na glorifikatorski način – ukazivano na
Šidakovo značenje za razvoj suvremene hrvatske historiografije. S druge strane,
uskoro se Šidaka i njegovo djelo počelo zaboravljati i/ili prešućivati, a
pojedini su autori na nj svalili breme odgovornosti za sve ono što su smatrali
lošim u poratnoj historiografiji. Dani Jaroslava Šidaka prestali su se
održavati. Bilo je to posebno vrijeme za hrvatsku historiografiju, kao uostalom
i za Hrvatsku u cijelosti, koje samo po sebi zavređuje istraživačku pozornost i
diskusiju povjesničara.
Namjera je ovoga skupa, koji se održava četvrt stoljeća nakon Šidakove
smrti, dvojaka: s jedne strane želimo okupiti Šidakove neposredne učenike i one
povjesničarke/povjesničare koji imaju osobna sjećanja na vrijeme dok je on
aktivno djelovao na historiografskom polju te čuti njihova razmišljanja i
uspomene; s druge pak strane intencija je skupa da se potaknu istraživanja
povijesti hrvatske historiografije u doba socijalizma i neposredno nakon njega
te iznesu dosadašnji rezultati.
Molimo da – ukoliko želite sudjelovati – do
15. travnja 2011. pošaljete prijavu naslova svoga izlaganja i kratak sažetak
(do kartice teksta).
Prijave i sažetke treba slati na e-mail adresu: dagicic@ffzg.hr
ili na adresu: prof. dr. Damir Agičić, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3,
10000 Zagreb.
Zagreb, 17.
veljače 2011.
Za Organizacijski
odbor
prof.
dr. Damir Agičić