Očitovanje Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci o Nacrtu odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Potaknuti očitovanjem Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu htjeli bismo ovim putem dati naš doprinos predmetnoj raspravi. Budući da su kolege zagrebačkog odsjeka već dosta ekstenzivno napravili analizu i dali komentare na sadržaj ovog prijedloga kurikuluma, s kojima smo mi suglasni, mi ćemo se u ovom očitovanju dotaknuti dodatnih problematika ovog novog prijedloga.

Kako je u više navrata u komentarima na Javnom savjetovanju o ovom nacrtu naglašeno, postavlja se pitanje zašto je nova Ekspertna radna skupina umjesto predviđene dorade postojećeg prijedloga kurikuluma izradila sasvim novi prijedlog koji se sadržajno i metodološki razlikuje od prethodne inačice. Sukladno tome postavlja se pitanje je li nova radna skupina postupila u skladu s onime za što je oformljena ili je prekoračila svoje ovlasti.

Neminovno je također napraviti usporedbu dviju inačica prijedloga, s obzirom da se sadržajno ovdje radi o dva sasvim drugačija dokumenta, koji različito metodološki pristupaju izvođenju nastave. Pri ovoj usporedbi treba uzeti u obzir činjenicu da je stara inačica prijedloga već ušla kroz eksperimentalni program u provedbu te je stoga ona već u nekoj mjeri u prednosti pred novom inačicom koja se još uvijek ne provodi i za koju se ne mogu dobiti povratne informacije nastavnika i učenika. Uglavnom pozitivna očitovanja nastavnika koji provode u sklopu eksperimentalnog programa stari prijedlog kurikuluma, ukazuju na činjenicu da, iako je prijedlog ambiciozno zamišljen, on se može provesti u praksi te zadovoljiti uvjet inovacije nastave i upotrebe novih nastavnih metoda čime se povećava interes učenika za predmet Povijest. Također, starim prijedlogom se ostvaruje i jedan od ciljeva kurikularne reforme, a to je rasterećenje učenika sadržajem, kao i ostavljanje mogućnosti nastavnicima da samostalno, prema ponuđenim temama, kreiraju nastavu uz puno povjerenje u njihove kompetencije da to zaista mogu i provesti. S druge strane, novi prijedlog, nažalost, predstavlja korak unatrag ne samo zbog prevelikog opterećenja sadržajem, već i zbog metodološkog pristupa obrade istoga. Kronološka obrada sadržaja ne predstavlja nikakvu inovaciju u odnosu na već postojeći program. Također, budući da se novim prijedlogom „zatrpava“ predmet sadržajem i uputama nastavnicima, nažalost se narušava njihova autonomija, ali i onemogućuje bilo kakva participacija učenika osim pasivnog usvajanja brojnih činjenica bez ikakvog razvijanja kritičkog mišljenja i vještina. Postavlja se također pitanje je li vremenski moguće provesti ovako opširni sadržaj, a da se pri tome postignu više razine znanja i razviju vještine učenika.

Mišljenja smo da su obje Ekspertne radne skupine s najboljima namjerama pristupile izradi svojih prijedloga, ali da su zbog različitih shvaćanja pristupa izvedbe nastave javnosti predstavljena dva oprečna dokumenta. Sukladno tome nova radna skupina trebala bi postupiti prema onome za što je imenovana i doraditi stari prijedlog kurikuluma na osnovu mišljenja i komentara koji su dostavljeni kroz prethodna Javna savjetovanja. Zbog svega navedenog predlažemo da se ovaj prijedlog kurikuluma ne prihvati.

 

Članovi Odsjeka za povijest

Filozofski fakultet u Rijeci

 

Izvor: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=10217

(21.02.2019)