Dostupnost starijih novina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
Na web stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice
u Zagrebu prije nekoliko je dana osvanuo tekst naslovljen Neistinite
informacije u tjedniku Globus. U njemu glavni ravnatelj NSK-a prof. dr.
sc. Tihomil Maštrović osobno demantira navode iz jednoga teksta tih tjednih
novina. Budući da se u dijelu teksta spominju i hrvatski povjesničari, navodimo
taj ulomak uz pismo hrvatskih povjesničara s njihova Trećeg kongresa u
listopadu 2008. i pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju u diskusiji o
mogućnosti/nemogućnosti korištenja starijih novina iz fonda Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Neistinita je informacija da su se
hrvatski povjesničari
već umorili od pisanja
prosvjednih pisama nadležnim ministarstvima zbog Maštrovićeve zabrane da se koriste hrvatske
novine starije od 1950. godine kako bi se zaštitila ta baština, te da stoga
znanstvenici i istraživači
na čekanju nisu imali
razumijevanja za Maštrovićev
dugoročan
plan da novine postanu dostupne tek kada se dovrši zaštita kompletne novinske
grade. […]
Niti jedan
povjesničar i znanstvenik općenito nije na čekanju sa znanstvenim radom, zbog
nemogućnosti korištenja starih novina jer sve stare novine svi zainteresirani
mogu dobiti u roku od 48 sati od podnesenog zahtjeva, mikrofilmirane,
digitalizirane ili preslikane. Sve ostalo spada u skrb o nacionalnom kulturnom
dobru što je obveza knjižnice u skladu s međunarodnim standardima i zakonskim
normama, a sve je detaljno obrazloženo i javnosti dostupno na web-stranicama
NSK.
(Cijeli Maštrovićev tekst dostupan je na stranicama NSK)
A
evo i pisma što su ga hrvatski povjesničari u jesen 2008. uputili ministrima
znanosti i kulture te samome ravnatelju prof. dr. Maštroviću. U to su vrijeme,
od proljeća 2008. mnogi povjesničari pisali i/ili tražili usmeno objašnjenje
odluke o stavljanju zabrane na korištenje novina starijih od 1950. Ne znamo
koliko se u međuvremenu situacija promijenila, pa pozivamo sve povjesničare da
se jave s osobnim iskustvima.
Poštovana
gospodo,
hrvatski su povjesničari u proljeće ove godine
neobično zatečeni odlukom ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu o zabrani korištenja izvornih izdanja hrvatskih novinskih publikacija
starijih od 1950. godine. Na više smo načina pokušali ishoditi da se ta odluka
promijeni, ali sve do sada ona je ostala na snazi.
Želimo vas upozoriti da se time nanosi golema šteta
hrvatskoj historiografiji, kao i humanističkim znanostima općenito jer je
gotovo posve onemogućen znanstveno-istraživački rad i sveučilišna obrazovna
djelatnost na temama iz novije hrvatske povijesti.
Starija je periodika važan dio hrvatskoga kulturnog i
nacionalnog nasljeđa te je valja primjereno čuvati. Istovremeno, to je i
neprocjenljivo važan izvor povjesničarima, povjesničarima književnosti i drugim
znanstvenicima koji proučavaju političke, društvene, gospodarske i kulturne
odnose u Hrvatskoj druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća.
Onemogućavanje korištenja bogatih novinskih fondova Nacionalne i sveučilišne
knjižnice praktički znači i onemogućavanje njihova rada. Želimo upozoriti da su
neki naši kolegice i kolege grubo zaustavljeni usred istraživanja koja su
poduzeli za već odobrene magistarske radove i disertacije te da trenutno više
nemaju mogućnosti završiti te svoje započete radove.
Prema važećim zakonskim propisima, pravno su
definirane zadaće osiguravanja potpune pristupačnosti, korištenja i posudbe
knjižne građe te poticanja i pomaganja korisnika sukladno njihovim potrebama, a
čak se ni u slučaju rijetkih primjeraka građe ne propisuje njezina potpuna
nedostupnost već korištenje po posebnim uvjetima (Zakon o knjižnicama, čl. 45,
stavak 2).
Hrvatski povjesničari, okupljeni na svome Trećem
kongresu, očekuju da odluka ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu od 15. travnja ove godine o zabrani korištenja izvornika starijih hrvatskih
novina što prije bude povučena te da navedena građa ponovno postane dostupna
svim istraživačima.
S druge strane, podržavamo nastojanja da se starija
građa što prije digitalizira te da se njezina dostupnost stavljanjem na
Internet još više poveća, i u Hrvatskoj i u cijelome svijetu. U tom smislu
apeliramo na Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
da financijski podrže takve planove Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu.
S poštovanjem, u ime sudionica i sudionika Trećega
kongresa hrvatskih povjesničara,
Treći kongres hrvatskih povjesničara
Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti
Split – Supetar, 1.-5. listopada 2008.