Tribina Trećeg programa Hrvatskog radija: “Skreće li Europa udesno?”
Treći program Hrvatskog radija poziva u četvrtak, 31. siječnja 2019. u 20 sati u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5) na tribinu – u izravnom radijskom prijenosu – o temi “Skreće li Europa udesno?”
—
Tribina Trećeg programa – Skreće li Europa udesno?
Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi “Skreće li Europa udesno?”
2019. je godina europskih izbora koji se održavaju krajem svibnja. Prošli su izbori za Europski parlament, održani 2014., dali naslutiti politički smjer u kojemu se kreće Stari kontinent. U Ujedinjenoj Kraljevini pobjedu je na izborima odnio euroskeptični UKIP, a redove Torijevaca kao vladajuće britanske stranke u predstavničkom tijelu Unije popunio je dotad rekordni broj euroskeptika. Tadašnji britanski premijer David Cameron opipao je puls nacije i zaključio da mu je za pobjedu na parlamentarnim izborima nužno obećati referendum o članstvu u Europskoj uniji. Na referendumu održanom u lipnju 2016. Britanci su glasovali za izlazak. Još jedna velika i važna država članica, Francuska, također je na europskim izborima 2014. poslala snažnu poruku Bruxellesu. Najviše zastupnika osvojila je euroskeptična Nacionalna fronta Marine Le Pen koja je potom u Europskom parlamentu formirala i vlastitu grupaciju “Europa nacija i slobode”. Toj se grupaciji pridružila i talijanska Liga koja će potom nakon parlamentarnih izbora 2018. ući u vladu kao junior partner te u samo nekoliko mjeseci prometnuti se u najjaču stranku u Italiji. Svoju poziciju apsolutnog vladara Mađarske učvrstio je Victor Orban, a nacionalno-konzervativna poljska stranka Pravo i pravda pobijedila je i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima. Njemačka je kao lokomotiva Europske unije u posljednjih nekoliko godina također svjedočila desnom skretanju. Rast Alternative za Njemačku prisilio je Kršćansko-socijalnu uniju Bavarske na usvajanje jake tradicionalističke i anti-imigrantske retorike za pokrajinske izbore, a nakon odlaska Angele Merkel s čela sestrinske Kršćansko-demokratske unije stranku je umalo preuzeo desnije orijentirani Friedrich Merz. Merzu je nedostajalo svega dvadesetak glasova da CDU, a time i njemačku politiku, odvede u drukčijem smjeru i vrati ju u predmerkelsko doba. Na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj euroskeptici nisu ostvarili očekivani rezultat, ali izbori su na scenu donijeli “Forum za demokraciju”, novu modernu euroskeptičnu opciju koja osvaja mlađe glasače i trenutno već ima dvoznamenkastu potporu. Na pokrajinskim izborima u španjolskoj Andaluziji značajniji je rezultat ostvarila konzervativna stranka VOX čije su ruke bile presudne da bi Narodna stranka, stranka desnog centra, formirala vlast u toj južnoj pokrajini. Otpor Marakeškoj deklaraciji pokazao je da je i dio liberalnog i lijevog spektra spreman zastupati ideje koje se uglavnom pripisuju desnici. Deklaracija je dovela do pada vlade u inače jako liberalnoj Belgiji, a između ostalih odbile su ju i Češka te Slovačka kojima ne vladaju desne političke opcije. Znači li ovo da se cijeli politički spektar u Europi pomiče udesno? Što bi to uopće bilo desno skretanje Europe i obuhvaća li ono i ekonomska pitanja ili je ograničeno na ljudska prava i odnos prema Bruxellesu? Je li rast pojedinih lijevih opcija poput Zelenih u Njemačkoj znak da ljevica ima odgovor na jačanje desnih opcija? Dolazi li zapravo samo do zamjene starih desnih i lijevih stranaka novima i hoće li protestne opcije ipak omekšati određena stajališta kad zauzmu mjesto starog mainstreama?
Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore će ponuditi naši večerašnji gosti:
Mr. sc. Jure Vujić – pravnik, politolog i pročelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske. Rođen je u Kninu 1965. Srednju školu završio je u Francuskoj, a na Sveučilištu pravnih, društvenih i gospodarskih znanosti – Pariz II diplomirao pravo. Autor je više knjiga na hrvatskom i francuskom jeziku, među kojima se ističu: ” Fragmenti geopolitičke misli”, “Intelektualni terorizam – Heretički brevijar”, “Hrvatska i Mediteran-geopolitički aspekti”, “Rat svjetova -Euroazijanizam protiv Atlantizma”, “Geopolitika multipolarnog svijeta” i Radikalna misao -fenomenologija političkog radikalizma”. Objavio je stotinjak znanstvenih članaka iz područja geopolitike, sociologije i filozofije. Suradnik je Geopolitičke akademije Pariza i voditelj Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja u Zagrebu.
Višnja Starešina – Novinarka, publicistica i autorica dokumentarnih filmova. Rođena u Ozlju 1960., a živi i radi u Zagrebu. Diplomirala politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 1984. počinje raditi u Večernjem listu u kojemu ostaje do 2004. Bila je diplomatska dopisnica i vanjskopolitička analitičarka Večernjaka, stalna dopisnica akreditirana pri UN-u u Ženevi, posebna izvjestiteljica iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, urednica vanjske politike ta zamjenica glavnog urednika. 2011. i 2012. bavila se istraživanjem žrtava komunističkog režima pri novoosnovanom Uredu za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata. Autorica je sjajno prihvaćene trilogije koju čine sljedeći naslovi: “Vježbe u laboratoriju Balkan”, “Haaška formula” i “Hrvati pod KOS-ovim krilom”. Scenaristica je i redateljica dokumentarnih filmova: “Treći pohod”, “Zaustavljeni glas” i “Neprijatelj naroda”. Od 2004. radi kao slobodna novinarka i piše redovite kolumne i komentare za poslovni tjednik Lider i Slobodnu Dalmaciju.
Božo Kovačević – Rođen u Zagrebu 1955. Diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudionik demokratskih promjena kao osnivač i dužnosnik najstarije moderne hrvatske stranke, HSLS-a. 1989. bio je potpredsjednik Izvršnog odbora stranke, 1990. – 1992. njezin potpredsjednik, a 1992. – 1996. glavni tajnik. Od 1992. – 1999. bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, a 1996. i 1997. član Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. U vladi Ivice Račana obnašao je dužnost ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja, a nakon toga imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji. Predavač je na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld i suradnik portala Telegram.hr.
Doc. dr. sc. Višeslav Raos – docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Rođen u Zagrebu 1986. Diplomirao politologiju na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Beču, a doktorirao komparativnu politiku na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 2008. – 2014. bio je znanstveni novak u Centru za politološka istraživanja, a 2014. – 2016. znanstveni novak – viši asistent na Odsjeku za komparativnu politiku Fakulteta političkih znanosti. Izvršni urednik časopisa i biblioteke “Političke analize” te autor niza znanstvenih radova i članaka.
Izvori:
https://radio.hrt.hr/ep/tribina-treceg-programa-skrece-li-europa-udesno/286085/
http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/knjiznica-i-citaonica-bogdana-ogrizovica/72