Izložba “Mađarska revolucija 1956. u svjetlu hrvatskoga tiska”

Muzej Međimurja Čakovec, u suradnji s Mađarskim institutom u Zagrebu, priprema izložbu o događaju koji je svega desetak godina nakon Drugog svjetskog rata potresao temelje Europe i anticipirao buduću sudbinu Istočnoga bloka na podijeljenom kontinentu. Riječ je o mađarskoj revoluciji 1956. godine i pokušaju rušenja komunističkog sovjetskog režima u tom dijelu Europe. Izložbu o tom važnom dijelu europske i svjetske povijesti postavio je u Rijeci 2017. godine tadašnji ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu dr. sc. Dinko Šokčević, uvaženi povjesničar i veliki zagovornik dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i Mađarske. Isti postav, pod nazivom Mađarska revolucija 1956. u svjetlu hrvatskoga tiska, bit će predstavljen javnosti u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u petak, 26. listopada u 18 sati. Izložba će biti otvorena do 16. studenoga 2018. Autor je dr. sc. Dinko Šokčević. Prenosimo njegovo pojašnjenje postava:

 

                                       Mađarska revolucija 1956. u svjetlu hrvatskoga tiska

 

Ova izložba želi predstaviti hrvatskoj publici odjeke mađarskih događanja 1956. godine u tadašnjem hrvatskom tisku. Izložba prikazuje članke i izvještaje o mađarskim događajima u hrvatskom tisku i isječke iz novina koje su izlazile tada u Zagrebu, u NR Hrvatskoj, dakle članke koji su pisani i objavljeni pod kontrolom jugoslavenskih partijskih organa. Posebna pozornost je posvećena osobi i djelu Đorđa Zelmanovića. Vodeći zagrebački list, Vjesnik  je naime zaposlio zasebnog budimpeštanskog izvjestitelja, nadarenog novinara sa znanjem mađarskog jezika rođenog u Temerinu, Đorđa Zelmanovića.

Autor izložbe je držao posebno važnim da pri predstavljanu odjeka mađarske revolucije u hrvatskom tisku uzme u obzir i listove hrvatske emigracije na Zapadu, jer su mađarskoj revoluciji i borbi za slobodu pristupali temeljno drugačije nego tisak jugoslavenskog režima,  koji je iako slijedio od sovjetskog modela različiti put, ali u svojim temeljima komunističke, novine titoističke diktature. U okviru ove male izložbe nećemo podrobno predstaviti sve napise o mađarskoj temi objavljene u cjelokupnom hrvatskom tisku u Jugoslaviji i inozemstvu, već samo pružamo mali uvid u tu bogatu izvornu građu i prikazujemo odnos tih dvaju, po ideološkoj osnovi međusobno poprilično udaljenih, medijskih svjetova na hrvatskom jeziku prema mađarskoj revoluciji, a djelomice predstavljamo i političku pozadinu toga odnosa. Od hrvatske republičke članice Jugoslavije (NR Hrvatska) koncentrirao sam se na dva vodeća zagrebačka dnevna lista, Vjesnik i Narodni list, premda sam pregledao i brojeve iz 1956. godine nekolicine provincijskih tiskovina (također dnevnih listova) – Novi List, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije –, no oni su uglavnom objavljivali materijale preuzete od jugoslavenske informativne agencije Tanjug. Hrvatska emigracija na Zapadu zbog svoje oskudne materijalne situacije nije objavljivala dnevni list, već samo različite časopise koji su izlazili redovito ili čak neredovito, što je zasigurno utjecalo na žanrovski karakter članaka o mađarskim događajima koji su se munjevito odvijali, a ta je činjenica – pored različitog ideološkog pristupa – autorima a priori omogućila drugačiji kut gledanja nego izvjestiteljima i novinarima hrvatskih dnevnih listova. Na ovoj izložbi posjetitelj dobiva uvid u napise o mađarskoj temi u dvama časopisima koji u to vrijeme redovito izlaze (najugledniji mediji hrvatske emigracije): u periodikama Hrvatska revija iz Buenos Airesa i Hrvatska država iz Münchena, te u tjedniku Hrvatski glas iz kanadskog Winnipega.

Autori članaka u emigrantskom tisku su prepoznali povijesnu važnost mađarske revolucije i izrazili solidarnost s mađarskim narodom.

Dr. sc. Dinko Šokčević

 

Izvor: https://mmc.hr/izlozba-madarska-revolucija-1956-u-svjetlu-hrvatskoga-tiska/

 

Odgovori