Predavanje Zdravke Jelaske Marijan ”Splitski kvartovi – tridesete godine 20. st.”

U četvrtak, 28. lipnja 2018. u Muzeju grada Splita povjesničarka Zdravka Jelaska Marijan održat će predavanje ”Splitski kvartovi – tridesete godine 20. st.”.

 

—

Ciklus predavanja HISTORIA MAGISTRA VITAE – dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan ”Splitski kvartovi tridesete godine 20.st.”

 

 

Muzej grada Splita

 

 

28.06.2018.

 

 

Dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan rođena je 1967. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Povijest je diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1991. do 2001. godine radi u prosvjeti. Od 2001. zaposlena je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Do sada je objavila jednu autorsku i jednu urednički knjigu te veći broj drugih radova. Znanstveno-istraživačka djelatnost Zdravke Jelaska Marijan usmjerena je na različite teme iz društvene i gospodarske povijesti Dalmacije, prvenstveno teme vezane uz razdoblje 1918.-1941.

 

 

Njezina doktorska disertacija pod naslovom Društveni razvoj Splita između dva svjetska rata, obranjena 2006. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, poslužila joj je kao temelj knjige pod naslovom Grad i ljudi: Split 1918. – 1941., koja je objavljena u Zagrebu 2009. godine u izdanju Hrvatskog instituta za povijest. Na petstotinjak stranica, potpomognuta nizom zanimljivih ilustracija autorica daje prikaz razvoja grada Splita i života njegovih građana u razdoblju između dva svjetska rata. Pri tom se kao glavnim izvorima služi bilježničkim spisima iz Državnog arhiva u Splitu, podacima iz tiska onog doba (Dalmatinski glasnik, Službeni glasnik Primorske Banovine, Novo doba, Jadranska pošta i dr.), te objavljenim sjećanjima i književnim djelima, koja govore o životu Splićana.

 

 

Kao prilog citiramo dio osvrta IVANE ŠUBIC o ovoj knjizi čiji je sadržaj glavna okosnica najavljenog predavanja :

„ ….. U devetom poglavlju “Središta javnog života” (355.-388.) govori se o načinu i životu Splićana. Gdje su sve Splićani izlazili, gdje su se sastajali, kako su se zabavljali i dolazili u dodir s kulturnim sadržajima, što se događalo prije svega u kazalištima i kinima. Također je prikazano kako su se ponašali u smrtnim slučajevima, odnosno na sprovodima. Najznačajnija mjesta za izlazak Splićana su pjaca i riva, koje se nalaze u središtu grada, a gdje su građani provodili sate u razgovorima i prepričavanju dnevnih događaja. Pjaca je bila središte formalnoga i neformalnoga javnog života. Bilo je to glavno mjesto večernjih šetnji i izlazaka, mjesto na kojem je smještena glavna gradska kavana, kao i Općinska uprava. Za razliku od pjace splitska riva je bila središte gospodarskog života. Na rivi su se nizale različite trgovine, poslovnice banaka, ali i kavane. U kavanama, gostionicama, konobama i brijačnicama događao se društveni život. Takva mjesta su posjećivali političari, umjetnici i studenti, a služila su za ugodna druženja i razmjenu informacija. U kavanama, gostionicama i brijačnicama nalazile su se novine čiji su se članci i događaji komentirali. Brijačnice su bile namijenjene isključivo za muškarce, a u njima se često vodio živi razgovor, komentirali politički događaji, lokalne teme i sportski događaji.

Na kraju međuratnog razdoblja Split je imao 13 kavana, 80 gostionica, 61 buffet, 31 krčmu i sedam točionica vina. Središte kulturnog života bilo je kazalište, čitaonice i kina. Općinsko kazalište izgrađeno je u Splitu od 1891. do 1893., ali Split nije imao profesionalni kazališni ansambl koji bi izvodio predstave i opere. U rujnu 1921. počelo je djelovati prvo profesionalno kazalište pod nazivom Narodno pozorište za Dalmaciju. Osim kazališta, popularno mjesto za mlade bila su i kina. U međuratnom razdoblju u Splitu je bilo četri kina, “Karaman” (“Elektrobioskop”), “Eden”, “Tesla” i “Central”. Sliku Splita uljepšavale su i splitske česme koje su nekada opskrbljavale građane pitkom vodom. Česme i tržnice kojih je tada bilo pet dopunjavale su društveni život Splićana jer se na tim mjestima uvijek moglo popričati sa susjedom ili poznanikom. U ljetnim mjesecima najomiljenije mjesto javnoga života građana Splita je kupalište Bačvice, koje je otvoreno 18. svibnja 1919., a za kupanje su se naplaćivale ulaznice. Na Bačvicama su najviše uživala djeca, ali i stariji igrajući picigin u plićaku. …..“

„ ….. U jedanaestom poglavlju “Tamna strana gradskog života” (411.-434.) govori se o pojavama i oblicima kriminalnih djelatnosti u Splitu, do kojih je dolazilo najčešće u noćnim satima. Autorica o ovome piše na temelju novinskih članaka, ali i statističkih podataka za neke godine. Najčešći razlozi uhićenja bili su krađa, skitnje, pijanstvo, prijevare, nanošenje tjelesnih ozljeda, ometanje javnog mira, bludne radnje, psovanje, đžeparenje, podmetanje požara, mučenja životinja, javno nasilje, prosjačenje, pronevjere, izazivanje javne sablazni, te niz drugih različitih prekršaja i zločina. Za mir i red u gradu brinula se općinska straža, a odlukom Zemaljske vlade za Dalmaciju od 11. studenog 1918. osnovano je u Splitu Zemaljsko ravnateljstvo državnog redarstva. Istom odlukom organizirana je u općinama Narodna straža koja je bila podređena Zemaljskom ravnateljstvu državnog redarstva……“

 

Izvor: http://www.mdc.hr/