Nedim Zahirović – O sposobnostima “profesora” Šabotića
O sposobnostima “profesora” Šabotića
Izet Šabotić, redovni profesor povijesti na Sveučilištu u Tuzli, u svome prilogu “Odgovor na tekst Andreja Rodinisa”, koji je objavljen na ovome portalu, skoro polovicu prostora je posvetio ocjeni znanstvenih sposobnosti “filologa-orijentaliste” Nedima Zahirovića. Šabotić, između ostaloga, piše da se “filolog-orijentalista” Nedim Zahirović “upustio u za njega veoma složenu historijsku problematiku”, prezentirao “elementarno neznanje iz oblasti historije i metodologije historijskih istraživanja” te da ne može “tumačiti historijsku problematiku, koja zahtijeva posebne metodološke, istraživačke i spisateljske sposobnosti”.[1] Šabotić krivo ne tvrdi kada me označava kao “filologa-orijentalistu” – ja sam zaista završio studij orijentalistike na Sveučilištu u Prištini. Zato mogu vrlo konkretno pomoći Šabotiću.
Mustafa Memić je u svojoj monografiji Bošnjaci (Muslimani) Crne Gore, Sarajevo-Podgorica, 2003, u jednom poglavlju (str. 164-175), obradio događaje oko Plava i Gusinja, koji su uslijedili kao posljedica nemirenja lokalnoga stanovništva s odlukom Berlinskog kongresa iz 1878. godine da ova dva mjesta pripadnu Crnoj Gori.[2] Dvanaest godina poslije pojavljivanja Memićeve monografije Šabotić je također pisao o ovim događajima u svome radu pod naslovom “Odluke Berlinskog kongresa u svjetlu gusinjsko-plavske afere (1878-1880)”. Šabotićev rad je objavljen u časopisu Historijska misao 1 (2015), str. 67-93.[3]
Memić se na str. 167, podnožna bilješka br. 68, poziva na osmanskoga odnosno turskoga povjesničara Süleymana Külçea, a plagirajući njegov tekst i Šabotić na str. 73, podnožna bilješka br. 14.
| Memić, 167: Posebno je ovo kolebanje objasnio istoričar Osmanskog Carstva Külçe koji je, pišući o Ali-begu Šabanagiću, u svojoj istoriji napisao da je Šabanagić izjavio: “Do sada sam bio podanik Osmanske imperije, ali sada nisam više. Braniću svoju otadžbinu (svoj vatan).“68
68) Sülejman Külce, Osmanli Tarihindndle, n. d, 247, 248, 249.
|
Šabotić, 72-73: Navedeno potvrđuje i osmanski historičar Kulce, koji je o Ali-begu Šabanagiću napisao da je izjavio: „Do sada sam bio podanik Osmanske imperije, ali sada nisam više. Braniću svoju otadžbinu (svoj vatan).“14
14) Sulejman Kulce, Osmanli Tariindndle, Izmir, 1964, 247-249.
|
Citat u Memićevom tekstu sadrži pogreške. Šabotić, želeći sebe predstaviti kao znalca turskog jezika i historiografije, plagirao je ovu rečenicu (zapravo plagirao je cijeli odjeljak Memićevog teksta) i preuzeo citat. Svatko tko zna turski jezik, kada pročita ovaj poplagirani citat (Osmanli Tariindndle), slatko će se nasmijati Šabotiću, redovnom profesoru povijesti na Sveučilištu u Tuzli, koji može “tumačiti historijsku problematiku, koja zahtijeva posebne metodološke, istraživačke i spisateljske sposobnosti”. Citat treba ovako glasiti: Süleyman Külçe, Osmanlı Tarihinde Arnavutluk, İzmir, 1944, 247-249. Tijekom svoga doktorskoga studija na Sveučilištu u Beču (glavni predmet moga doktorskoga studija bio je Osmanische Geschichte) naučio sam barem toliko da mogu pravilno napisati citate. Moj savjet “profesoru” Šabotiću: kada plagira tuđe radove neka istraži u katalozima barem toliko da ne čini ovakove pogreške!
Nedim Zahirović
[1] http://historiografija.hr/?p=19978
[2] https://de.scribd.com/doc/298172334/Mustafa-Memić-Bošnjaci-Muslimani-Crne-Gore
[3] http://drustvohistoricaratk.com/attachments/article/3/HISTORIJSKA%20MISAO-1-(2015)online.pdf
Uredništvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izrečene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemičke priloge možete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr