Andrija Štampar – najspominjanije povijesnozdravstveno ime tijekom epidemije koronavirusa
Osim u nazivima institucija Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, ime Andrije Štampara (1888-1958) neizostavno se spominje u mnogim medijskim napisima tijekom epidemije koronavirusa u Hrvatskoj hvaleći njegov doprinos u izgradnji javnog zdravstva. Stoga ćemo na portalu govoriti o Štamparovom djelovanju, ali i o javnom zdravstvu u 18., 19. i 20. stoljeću te općenito, otkrivajući široj javnosti manje poznate povijesne podatke koji su u temelju našeg današnjeg javnog zdravstva u kojeg su sada uprte sve naše oči.
—
Štampar, Andrija, hrvatski liječnik (Brodski Drenovac, 1. IX. 1888 – Zagreb, 26. VI. 1958). Završio medicinu u Beču 1911. Bio je najprije općinski liječnik u Novoj Gradiški, a potom zdravstveni savjetnik Povjereništva za socijalnu skrb Narodnoga vijeća u Zagrebu. God. 1919–30. djelovao je kao načelnik higijenskog odjeljenja pri Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu. U tom je razdoblju utemeljio zdravstvenu službu u tadašnjoj Jugoslaviji, organiziravši 250 higijenskih ustanova (Centralni higijenski zavod u Beogradu, Školu narodnoga zdravlja u Zagrebu, Institut za malariju u Trogiru, niz domova narodnoga zdravlja, bakterioloških stanica, antituberkuloznih, antiveneričnih i antitrahomskih ambulanti i dr.). Svojim je programom nastojao da liječnik postane socijalni radnik i narodni učitelj, ekonomski neovisan o pacijentu, jednako dostupan svim slojevima pučanstva te je ojačao preventivnu medicinu nasuprot kurativnoj.
Cijela natuknica dostupna je na poveznici:
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59892
—
Andrija Štampar
Do kraja lipnja u novom velikom projektu Večernjeg lista predstavit ćemo dvanaestero Hrvata koji su svojim znanstvenim, umjetničkim, izumiteljskim i drugim dostignućima mijenjali svijet. Nakon Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, sv. Jeronima, Nikole Tesle i Ivane Brlić-Mažuranić, u deset nastavaka predstavljamo Andriju Štampara
https://www.vecernji.hr/vijesti/covjek-koji-je-utemeljio-javno-zdravstvo-1387136
https://www.vecernji.hr/vijesti/andrija-stampar-covjek-koji-je-utemeljio-javno-zdravstvo-1389010
Utemeljitelj Svjetske zdravstvene organizacije
Andrija Štampar (Drenovac, Slavonski Brod, 1888. – Zagreb, 1958.)
Liječnik, profesor medicine i prosvjetitelj, autor izvornog modela zdravstvene zaštite i zdravstvene službe za potrebe ruralne sredine. Unapređivao je zdravstvenu zaštitu diljem Europe, u SAD-u te u Kini i Rusiji, a zahvaljujući svome modelu zdravstvene zaštite proslavio se diljem svijeta. Godine 1946. postao je prvi predsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda te jedan od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije. Nakon što je u Beču diplomirao medicinu, od 1919. obnašao je dužnost načelnika higijenske službe jugoslavenskog Ministarstva narodnog zdravlja. Postavio je temelje javnozdravstvene službe u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji te utemeljio niz socijalnih i medicinskih ustanova. Pod geslom da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti, zalagao se za široko zdravstveno prosvjećivanje običnih ljudi smatrajući da se tako uspješno može suzbiti pojava mnogih bolesti.
https://www.vecernji.hr/vijesti/price-o-dvanaest-hrvata-koji-su-mijenjali-svijet-1369266
https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-koji-su-mijenjali-svijet-1368047
—
Dr. Andrija Štampar tri je puta posjetio Kinu u razdoblju od 1932. do 1936. godine, proboravivši u njoj pune tri godine, dok je dr. Berislav Borčić ondje proveo nepunih osam godina, jedno vrijeme s cijelom svojom obitelji
—
Kada sam već više puta pomislio kako nema smisla pokušavati pisati, neki su me dragi kolege podsjetili da smo mi ipak svi bili učenici velikoga prof. dr. Andrije Štampara. On je zapisao 10 principa koje smo svi morali znati napamet, jer su oslobodili svijet straha od zaraznih bolesti u drugoj polovici 20. stoljeća. Oni su i danas temelj javnoga zdravstva i socijalne medicine, a da je pokojni akademik barem još uvijek s nama u ovoj situaciji, vidio bi da su jednako onoliko aktualni i sada, kao što su bili i prije 50 godina, kada nam ih je ostavio u nasljeđe:
—
Zbog ovog vrsnog liječnika držimo koronu pod kontrolom
Pisao je Magnu cartu svjetskog zdravstva, gasio epidemije u Kini, osnovao 250 higijenskih ustanova u Jugoslaviji…
https://express.24sata.hr/znanost/zbog-ovog-vrsnog-lijecnika-drzimo-koronu-pod-kontrolom-24218
—
To između ostalog govori o kakvoći hrvatskoga javnog zdravstva, svojedobno utemeljenoga prema zamislima svjetski relevantnog dr. Andrije Štampara, te o profesionalcima unutar tog sustava koji, unatoč baš svim problemima, u kriznim prilikama kvalitetno upravljaju krizom.
—
Već sada se, na primjer, vidi koliko je za društvo ključna i nezamjenjiva široka mreža javnog zdravstva koju je na ovim prostorima davnih dana utemeljio veliki Andrija Štampar, a koju su – sva sreća – u Hrvatskoj uspjeli samo djelomično upropastiti moćni zagovornici opće privatizacije.
—
Neprijatelju se najlakše odupiremo ako mu upoznamo snagu, njegov način najavljivanja i njegovu pojavu. Jer tko ga upozna ovako u tančine, lako će pronaći i sam najbolji način, kako da se sačuva od njega. Tako je tome i kod sušice (tuberkuloze), jer ona je društvena opasnost. (A. Štampar)
http://www.arhiv.hr/hr-hr/Izlozbe-i-dogadjanja/ArticleId/1305/oamid/1633
—
KAKO NAS JE SPASIO DUH ANDRIJE ŠTAMPARA Njegovih 10 temeljnih zapovijedi javnog zdravstva bilo je ključno da ne doživimo talijanski scenarij
Jedno od načela dr. Štampara upravo ovih dana dolazi u prvi plan: kad je riječ o zdravlju, ne smije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih, a za to je potreban javni i neprofitan sustav
—
FELJTON: Kako su Štampar i Ćepulić pripremili Hrvatsku za borbu protiv koronavirusa
Nacional donosi ulomak iz kataloga ‘Od države do javnosti’ u kojem Stella Fatović Ferenčić i Darija Hofgräff pišu o Andriji Štamparu, utemeljitelju hrvatskog zdravstvenog sustava i Vladimiru Ćepuliću, predstojniku tuberkuloznog odjela Zakladne bolnice u Zagrebu koji su dobili bitku protiv TBC-a metodama sličnim ovima protiv covida-19