Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o porastu neofašističkog nasilja u Europi

Rezolucija, između ostalog, “poziva države članice na to da osude i suzbiju sve oblike poricanja holokausta, uključujući trivijalizaciju i minimalizaciju zločina nacista i njihovih suradnika; ističe da se u političkom i medijskom diskursu ne smije trivijalizirati istina o holokaustu”

 

—

 

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije od 9. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 71/179 od 19. prosinca 2016. o „Suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje potpiruju suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije”,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njegov članak 14. i Protokol br. 12,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000.⁽¹⁾ o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (Direktiva o rasnoj jednakosti),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima⁽²⁾ ,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela⁽³⁾ ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada⁽⁴⁾ ,

–  uzimajući u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća Europe od 30. rujna 2014. o borbi protiv pojava neonacizma i desničarskog ekstremizma,

–  uzimajući u obzir Kodeks prakse EU-a za borbu protiv dezinformiranja,

–  uzimajući u obzir Kodeks ponašanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

2. budući da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; budući da su te vrijednosti zajedničke svim državama članicama;
3. budući da je izostanak ozbiljnog djelovanja protiv neofašističkih i neonacističkih skupina omogućio pojavu trenutačnog vala ksenofobije u Europi;
4. budući da otvoreno neofašističke, neonacističke, rasističke i ksenofobne skupine i političke stranke potiču mržnju i nasilje unutar društva, podsjećajući nas na što su bili sposobni u prošlosti;
5. budući da širenje govora mržnje na internetu često dovodi do porasta nasilja, uključujući i nasilje neofašističkih skupina;
6. budući da su neofašističke skupine oduzele život tisućama raznih ljudi, kao što su izbjeglice i imigranti, etničke i vjerske manjine, pripadnici skupine LGBTQI, branitelji ljudskih prava, aktivisti, političari i policijski službenici;
7. budući da neofašističke skupine upotrebljavaju i zloupotrebljavaju naše demokratske instrumente za širenje mržnje i nasilja;
8. budući da je, prema izvješću Europola, povjerenik EU-a nadležan za sigurnost, Sir Julian King, u svom govoru u okviru događaja održanog 22. ožujka 2017. povodom obilježavanja napada 2016. u Bruxellesu, istaknuo rastuću prijetnju desničarskog nasilnog ekstremizma, napominjući da ne zna niti za jednu državu članicu EU-a koja na neki način nije zahvaćena tom pojavom, te posebno navodeći napade u Norveškoj 2011., ubojstvo britanske parlamentarne zastupnice Jo Cox, te napade na centre za azil i džamije diljem Europe, kako bi upozorio na ono što smatra prijetnjom sigurnosti o kojoj se slabije izvještava; budući da se neofašističke i neonacističke skupine pojavljuju u različitim oblicima; budući da većina tih skupina isključuje određene pojedince ili skupine iz društva; budući da te organizacije često koriste agresivnu retoriku prema manjinskim skupinama i pokušavaju opravdati svoje postupke pozivajući se na načelo slobode govora; budući da pravo na slobodu govora nije apsolutno;
9. budući da se u članku 30. Opće deklaracije o ljudskih pravima jasno navodi da „ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili osobe da poduzmu bilo koju aktivnost ili izvrše bilo koji čin usmjeren na uništenje ovdje utvrđenog bilo kojeg prava i sloboda”;
10. budući da se u Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije potvrđuje da njezine države stranke osuđuju svaku propagandu i sve organizacije koje se rukovode idejama ili teorijama zasnovanim na superiornosti neke rase ili skupine osoba određene boje ili određenog etničkog porijekla;
11. budući da je promicanje fašizma zabranjeno u nekoliko država članica u skladu s njihovim nacionalnim pravom;
12. budući da se 2017., prema izvješću Europola o stanju i trendovima u području terorizma u Europskoj uniji (TESAT) iz 2018., broj uhićenja osoba za kaznena djela povezana s krajnjom desnicom udvostručio;
13. budući da je 22. srpnja 2011. u napadima u Norveškoj ubijeno 77 osoba, a 151 osoba je ranjena;
14. budući da je 16. lipnja 2016. Jo Cox, zastupnica u Parlamentu Ujedinjene Kraljevine, brutalno ubijena u Birstallu (Ujedinjena Kraljevina);
15. budući da je, prema izvješću Europola iz 2018. (TESAT), 2017. bilo pet osujećenih, neuspjelih ili izvršenih terorističkih napada u Ujedinjenoj Kraljevini pripisanih pripadnicima krajnje desnice⁽⁵⁾ ;
16. budući da su nakon antifašističkog skupa u Bariju (Italija) 21. rujna 2018. napadnuti zastupnica u Europskom parlamentu Eleonora Forenza i njezin asistent Antonio Perillo;
17. budući da je francuska obavještajna služba izrazila zabrinutost zbog sve većeg broja pripadnika vojnih i policijskih snaga koji se pridružuju nasilnim skupinama krajnje desnice⁽⁶⁾ ;
18. budući da je Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), koju je osnovalo Vijeće Europe, u svojem izvješću od 15. svibnja 2018.⁽⁷⁾ izrazila zabrinutost zbog porasta desničarskog ekstremizma i neofašizma u Hrvatskoj;
19. budući da su u Poljskoj, za vrijeme demonstracije u studenom 2017., članovi krajnje desničarskog pokreta ONR (Nacionalni radikalni kamp) postavili slike šest zastupnika u Europskom parlamentu, koji su se zauzeli za toleranciju, vladavinu prava i druge europske vrijednosti, na improvizirana vješala na javnom trgu u južnom gradu Katowicama; budući da je istraga još u tijeku, međutim, nije podignuta optužnica protiv nijednog osumnjičenika, iako se o tom događaju izvještavalo u brojnim medijima, uključujući videosnimke;
20. budući da su krajnje desničarske organizacije u studenom 2017. obilježile Dan neovisnosti Poljske organiziranjem velike demonstracije u Varšavi na kojoj se okupilo preko 60 000 osoba; budući da su prosvjednici nosili ksenofobne natpise sa sloganima kao što je „bijela Europa bratskih naroda”, uključujući neke na kojima je prikazana „falanga”, fašistički simbol iz 1930-ih;
21. budući da je u Grčkoj još u tijeku suđenje neonacističkoj stranki Zlatna zora na temelju optužbe da je riječ o zločinačkoj organizaciji, koja je pored drugih kaznenih djela, uključujući pokušaj ubojstva, odgovorna za ubojstvo Pavlosa Fisasa;
22. budući da je 21. rujna 2018. LGBTIQ aktivist Zak Kostopulos brutalno ubijen u središtu Atene; budući da je jedan od optuženika navodno povezan sa silama krajnje desnice; budući da je potrebno provesti punu istragu kako bi osobe odgovorne za loše postupanje prema njemu i njegovu smrt bile privedene pravdi;
23. budući da je jedan Talijan osuđen na 12 godina zatvora zbog toga što je ustrijelio i ranio šest afričkih migranata u rasno motiviranom napadu u gradu Macerata u središnjoj Italiji;
24. budući da je u Chemnitzu sredinom rujna 2018. uhićeno sedam pripadnika skupine krajnje desnice koja redovito uzima zakon u svoje ruke zbog kršenja mira te je protiv njih nedavno podignuta optužnica zbog sumnje da su članovi terorističke organizacije koja se prozvala Revolution Chemnitz; budući da su prema navodima saveznih državnih tužitelja, istražitelji po pregledu interne komunikacije skupine optužbu za kaznena djela pooštrili u kaznena djela terorizma;
25. budući da je 7. prosinca 2017. u Francuskoj pet članova pokreta Génération Identitaire osuđeno za poticanje na rasnu i vjersku mržnju; budući da su pojedinci povezani sa skupinama krajnje desnice, uključujući Action Française, planirali teroristički napad na nekoliko francuskih političara i džamija tijekom predsjedničkih izbora 2017.; budući da je 24. lipnja 2018. uhićeno 10 članova skupine krajnje desne skupine Action des Forces Opérationnelles (AFO) zbog planiranja niza napada usmjerenih na članove muslimanske zajednice; budući da su 14. rujna 2018. dva bivša skinheada proglašena krivima za ubojstvo mladog studenta i antifašističkog aktivista Clémenta Mérica ubijenog u lipnju 2013.;
26. budući da se trenutačno u Španjolskoj vodi istraga protiv 12 članova neonacističke organizacije Hogar Social Madrid zbog poticanja na mržnju; budući da je španjolski Vrhovni sud osudio uhićene članove španjolskih fašističkih skupina Falange, Alianza Nacional i Democracia Nacional nakon napada na kulturni centar Blanquerna u Madridu tijekom proslave Nacionalnog dana Katalonije 2013.; budući da je antirasistička nevladina organizacija SOS Racismo 2016. godine zabilježila 309 slučajeva ksenofobnog nasilja; budući da je predsjednik te organizacije primio prijetnje smrću nakon što je ukazao na te slučajeve te je osudio izostanak učinkovitih mehanizama za prijavljivanje tih kaznenih djela;
27. budući da su Zaklada Francisco Franco, institucija koja veliča diktaturu i zločine, te obitelj Franco optužili 19 osoba za nekoliko kaznenih djela za koja se može izreći kazna do 13 godina zatvora, nakon što su izvršile miroljubiv i simboličan čin koji je uključivao razvijanje dva velika transparenta s palače Pazo de Meirás kojima su pozvali javne vlasti da interveniraju i vrate taj posjed narodu Galicije;
28. budući da je španjolski Kongres usvojio prijedlog o premještanju Francisca Franca iz njegove grobnice u ratnom memorijalnom kompleksu poznatijem pod nazivom Dolina palih, ujedno mjesto hodočašća krajnje desnice; budući da je potrebno efektivno ukloniti sve preostale simbole ili spomenike kojima se veliča vojni ustanak, građanski rat i Francova diktatura, a oni koji se ne mogu ukloniti trebaju se kontekstualizirati i tumačiti na drugačiji način kako bi mogli doprinijeti podizanju razine osviještenosti javnosti i sjećanju na prošlost;
29. budući da neonacistički Nordijski pokret otpora (NMR) redovito organizira skupove diljem Skandinavije, na kojima skandira slogane i vijori zeleno bijelim zastavama tog pokreta; budući da je nekoliko članova NMR-a osuđeno za nasilne napade na civile i policiju; budući da su brojni podmetnuti požari protiv prihvatnih centara za izbjeglice doveli do toga da je švedska vlada 2015. sakrila lokaciju zgrada koje su namijenjene za stanovanje izbjeglica;
30. budući da se svake godine 16. ožujka u Rigi okuplja tisuće osoba kako bi na Dan sjećanja na pripadnike latvijske legije odali počast Latvijcima koji su služili u postrojbama Waffen-SS;
31. budući da su od početka 2018. skupina C14 i ostale ukrajinske skupine krajnje desnice, kao što su Nacionalna milicija povezana s Bojnom Azov, Desni sektor, Karpatska sič i druge, nekoliko puta izvršile napade na skupine Roma, kao i na antifašističke prosvjede, sastanke gradskih vijeća, događaj u organizaciji Amnestyja International, umjetničke izložbe, događaje zajednice LGBTQI te aktiviste za prava žena i zaštitu okoliša;
32. snažno osuđuje terorističke napade, ubojstva, psihološko nasilje, nasilne fizičke napade i povorke neofašističkih i neonacističkih organizacija do kojih je došlo u raznim državama članicama te žali zbog toga;
33. duboko je zabrinut zbog sve veće normalizacije fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u Europskoj uniji, a izražava i zabrinutost zbog toga što se u nekim državama članicama govori o tajnim dogovorima između političkih vođa, političkih stranaka i tijela kaznenog progona s neofašistima i neonacistima;
34. zabrinut je zbog neofašističkog nasilja koje se održava na cijelo društvo a posebno je usmjereno na manjine kao što su crni Europljani/osobe afričkog podrijetla, Židovi, muslimani, Romi, državljani trećih zemalja, LGBTI osobe i osobe s invaliditetom;
35. snažno osuđuje sve nasilne napade neofašističkih skupina na političare i članove političkih stranaka, kako je prijavljeno u određenim državama članicama, a posebno nedavni napad fašističkih odreda stranke CasaPound na Eleonoru Forenzu, zastupnicu u Europskom parlamentu, njezinog asistenta Antonija Perilla i druge osobe koje su 21. rujna 2018. sudjelovale u antifašističkom prosvjedu u Bariju, u Italiji;
36. duboko je zabrinut zbog nekažnjavanja djelovanja neofašističkih i neonacističkih skupina u nekim državama članicama i naglašava da je taj osjećaj nekažnjivosti jedan od razloga koji pojašnjavaju zabrinjavajući porast nasilnih djelovanja određenih krajnje desnih organizacija;
37. uviđa zabrinjavajući trend neofašističkih i neonacističkih skupina koje se koriste društvenim medijima i internetom kako bi se organizirale diljem Europske unije i osmislile svoju strategiju;
38. žali zbog činjenice da je u nekim državama članicama javna radiodifuzija postala primjer propagande jedne političke stranke, koja često isključuje oporbene i manjinske skupine iz društva, pa čak i potiče nasilje;
39. podsjeća na to da su fašistička ideologija i netolerancija uvijek povezane s napadom na samu demokraciju;
40. poziva države članice da snažno osude i sankcioniraju zločine iz mržnje, govor mržnje i prebacivanje krivnje od strane političara i javnih dužnosnika na svim razinama i u svim vrstama medija, s obzirom na to da izravno normaliziraju i jačaju mržnju i nasilje u društvu;
41. poziva države članice da poduzmu daljnje mjere za sprečavanje, osuđivanje i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje;
42. poziva Komisiju, države članice i poduzeća u području društvenih medija da se suprotstave širenju rasizma, fašizma i ksenofobije na internetu, u suradnji s odgovarajućim organizacijama civilnog društva na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
43. poziva države članice da istraže i kazneno progone zločine iz mržnje i da razmjenjuju najbolje prakse za utvrđivanje i istraživanje takvih zločina, uključujući one posebno motivirane različitim oblicima ksenofobije;
44. poziva države članice da predvide i pruže odgovarajuću potporu žrtvama rasističkih ili ksenofobnih zločina i zločina iz mržnje te da svjedocima pruže zaštitu od počinitelja;
45. poziva države članice da u okviru policijskih snaga uspostave odjele za borbu protiv zločina iz mržnje; poziva policijske snage da se pobrinu da se njihovo osoblje ne upušta u bilo kakav oblik rasističkog, ksenofobnog ili diskriminirajućeg djelovanja te da se svako takvo djelovanje istraži, a odgovorne osobe privedu pravdi;
46. poziva Komisiju da potakne civilno društvo na praćenje i prijavljivanje govora mržnje i zločina iz mržnje u državama članicama;
47. podržava, pohvaljuje i poziva na zaštitu zajednica te organizacija civilnog društva koje se bore protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;
48. poziva na konsolidaciju zakonodavstva EU-a o suzbijanju diskriminacije, što uključuje i prenošenje/provedbu postojećeg zakonodavstva i donošenje novog zakonodavstva, uključujući Direktivu o jednakom postupanju;
49. podsjeća na to da se Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/PUP o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, rok za provedbu koje je bio studeni 2010., predviđa pravna osnova za sankcioniranje pravnih osoba koje javno potiču na nasilje ili mržnju protiv pripadnika manjina, primjerice, isključivanje iz prava na javna davanja, izuzeće iz komercijalne aktivnosti, stavljanje pod sudski nadzor ili izdavanje sudskog naloga za likvidaciju;
50. apelira na Komisiju da ažurira svoje izvješće iz 2014. o provedbi gore navedene Okvirne odluke Vijeća te da pokrene postupak zbog povrede protiv država članica koje nisu postupile u skladu s odredbama Odluke;
51. apelira na države članice da se pobrinu da postupaju u skladu s odredbama Okvirne odluke Vijeća, da suzbijaju organizacije koje šire govor mržnje i nasilje u javnim prostorima i na internetu te da učinkovito zabrane neofašističke i neonacističke skupine i bilo koje druge zaklade ili udruge koje veličaju i glorificiraju nacizam i fašizam, pri čemu valja poštovati domaći pravni poredak i nadležnost;
52. poziva na potpunu i pravodobnu suradnju između tijela kaznenog progona, obavještajnih agencija, sudstva i organizacija civilnog društva u borbi protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije;
53. poziva države članice da se pridržavaju preporuka Vijeća Europe o borbi protiv pojava neonacizma i desnog ekstremizma;
54. poziva države članice da osiguraju obvezno osposobljavanje na radnom mjestu temeljeno na ljudskim pravima i usmjereno na pružanje usluga, namijenjeno službenicima za provedbu zakona i službenicima u pravosudnom sustavu na svim razinama;
55. poziva države članice da se usredotoče na prevenciju kroz obrazovanje, podizanje razine osviještenosti i razmjenu najboljih praksi;
56. poziva države članice i nacionalne sportske saveze, a posebno nogometne klubove, da se suprotstave zlu rasizma, fašizma i ksenofobije na stadionima i u sportskoj kulturi, osuđivanjem i kažnjavanjem odgovornih te promicanjem pozitivnih obrazovnih aktivnosti usmjerenih na mlade navijače u suradnji sa školama i relevantnim organizacijama civilnog društva;
57. potiče države članice da osobama koje rade na javnoj radioteleviziji i medijima pruži osposobljavanje u cilju jačanja razine svijesti o izazovima i diskriminaciji s kojima se suočavaju žrtve neofašističkih i neonacističkih organizacija;
58. poziva države članice da uspostave nacionalne „izlazne programe” kako bi se pojedincima pomoglo da napuste nasilne neofašističke i neonacističke skupine; ističe da bi takvi programi trebali nadići pojedinačne intervencije te podrazumijevati dugoročnu potporu za one koji imaju poteškoća u nalaženju posla, preseljenju te izgradnji novih i sigurnih društvenih mreža;
59. ističe da je svijest o povijesti jedan od preduvjeta za sprečavanje sličnih zločina u budućnosti i ima važnu ulogu u obrazovanju mlađih naraštaja;
60. poziva države članice na to da osude i suzbiju sve oblike poricanja holokausta, uključujući trivijalizaciju i minimalizaciju zločina nacista i njihovih suradnika; ističe da se u političkom i medijskom diskursu ne smije trivijalizirati istina o holokaustu;
61. poziva na zajedničku kulturu sjećanja kojom se odbacuju fašistički zločini iz prošlosti; duboko je zabrinut zbog toga što se mlađe generacije u Europi i drugdje sve manje zanimaju za povijest fašizma, što ih može učiniti ravnodušnima na nove prijetnje;
62. potiče države članice da kroz opću kulturu promiču obrazovanje o raznolikosti našeg društva i našoj zajedničkoj povijesti, uključujući o zločinima počinjenima u Drugom svjetskom ratu, primjerice o holokaustu i sustavnoj višegodišnjoj dehumanizaciji njegovih žrtava;
63. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i Ujedinjenim narodima.

(1) SL L 180, 19.7.2000., str. 22. (2) SL L 328, 6.12.2008., str. 55. (3) SL L 315, 14.11.2012., str. 57. (4) SL L 317, 4.11.2014., str. 1. (5) https://www.europol.europa.eu/activities-services/main-reports/european-union-terrorism-situation-and-trend-report-2018-tesat-2018 (6) https://www.mediapart.fr/journal/france/090418/forces-de-l-ordre-liees-l-ultra-droite-violente-la-dgsi-s-inquiete?onglet=full (7) https://rm.coe.int/fifth-report-on-croatia/16808b57be

 

 

Izvor: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2018-0428+0+DOC+XML+V0//HR