Izložba Martine Grlić “Memorija i konflikt”
U srijedu, 4. travnja 2018. u 19.00 sati u Galeriji Karas otvorit će se izložba dobitnice HPB nagrade za mladog umjetnika na prošlogodišnjem, 4. bijenalu slikarstva, Martine Grlić, pod nazivom Memorija i konflikt.
(…) Ciklus slika Martine Grlić pod nazivom Memorija i konflikt obuhvaća dvije skupine radova koji se tematski ali i po načinu propitivanja medija naslanjaju jedan na drugog. U prvoj su skupini radova slike nastale temeljem arhivskih snimci posljednjeg Dana mladosti iz 1987. godine (1) poliptih Lice iz gomile i Vatromet, 2018.). Drugu skupinu čine radovi nastali temeljem arhivskih fotografija predsjednika SFRJ (Vođa, 2018.), njegove supruge Jovanke Broz (Prva dama, 2018.) i ideoloških memorabilija; vijenaca i ordena koji markiraju prostor i vrijeme socijalističke utopije (Vijenac, 2018. i Ordenje, 2018.). (…)
(…) Složena strateška situacija Josip Broz Tito (vlast) je još sedam godina nakon preseljenja u zvjezdani procjep obnašao vlast putem simbola, komemorativnih svečanosti i upisa sjećanja i pamćenja u vrijeme i prostor. Umjetnica u svome ciklusu Memorija i konflikt ne divinizira to vrijeme i prostor, već naprotiv prikazuje cjelovitu ikonografiju jedne od mogućih kultura pamćenja. Martina Grlić djeluje kao umjetnica-etnograf, (2) bilježeći i transformirajući fragmente prošlih vremena, koja u virtualnom društvu sve više nestaju. U razgovoru mi je istaknula kako joj se sviđa zadanost fotografije (faktografija) i mogućnost da se ona kroz sliku radikalno mijenja. Činjenica da fotografiju kao i Gerhard Richter oponaša kroz medij (slikarstvo) stariji od fotografije (3) samo je još jedan dio mozaika u njenom preispitivanju prošlosti. U njemu je istovremeno moguće gledati u zvjezdano nebo i čekati red za odmor-novelu u Mahindžauriju. (Iz predgovora, dr. sc. Josip Zanki)
(1) Dan mladosti je komemorativna svečanost iz doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kojom se obilježavao rođendan doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita (1892. – 1980.). Ista se nastavila i nakon njegove smrti.
(2) Usp. Foster, Hal “The Artist as Ethnographer”. U: Foster, Hal The Return of the Real. MIT Press, Cambridge MA 1996.
(3) Usp. Belting, Hans An Anthropology of Images. Picture, Medium, Body. Princeton University Press, Princeton, Oxford, 2011., str. 31.
Predgovor
Biografija umjetnice
http://www.hdlu.hr/2018/03/izlozba-martina-grlic-memorija-i-konflikt/