“Motor mijene” – Hugo Bettauer: Grad bez Židova (1922)
U srijedu, 28. ožujka 2018. u 18h u Goethe-Institutu u Zagrebu novi termin “Motora mijene” tematizira roman Huga Bettauera “Grad bez Židova” (1922), satiričku distopiju o protjerivanju Židova iz Beča.
—
Motor mijene – Motor des Wandels
Hugo Bettauer: Grad bez Židova (1922)
Grad bez Židova: satirička distopija o protjerivanju Židova iz Beča, otvara se povicima “Židovi van!”, “Ili mi ili Židovi!” Devet desetina nežidovskih stanovnika smatra se “ugroženima do istrebljenja” (demografska katastrofa, reklo bi se).
Uslijed danih okolnosti Leo Strakosch, mladi grafički umjetnik, primoran je napustiti grad i otići u Pariz. U Beču ostavlja svoju dragu Lotte Spineder, kćer imućna i časnog građanina i gradskog činovnika. (Otud polazi ljubavna priča koja se proteže ostatkom romana.)
Nedugo po odlasku Židova iz grada Beč pokazuje svoje pravo lice, tumorno i pusto. Brojni dućani i banke zatvaraju se ili gube mušterije, novinama opada broj čitatelja te čak i civilizacijska postignuća gradske uprave, na koju su Bečani bili tako ponosni (npr. zaštita stanara), počinju lagano propadati. (Brojni austromarksisti, koji su prvi uveli takve mjere, bili su židovskog porijekla.) Grad sve više naginje siromaštvu i opustjelosti.
***
Prvo izdanje romana prodano je u 250000 primjeraka, već prve godine (1922.). Zahvaljujući romanu nacisti su autora prozvali “crvenim pjesnikom” i “kvariteljem mladeži”. Ustrajna antisemitska hajka protiv Bettauera hranila se ne samo njegovom kritikom antisemitizma, nego i time što je bio urednik dvaju progresivnih časopisa – “Bettauers Wochenschrift” i “Er und Sie. Wochenschrift für Lebenskultur und Erotik” – koji su uspješno i provokativno zagovarali “rodnu ideologiju”.
Dvije godine nakon prvog izdanja snimljen je film, u režiji Hansa Karla Breslauera. I nakon gotovo stoljeća zagubljenosti na nekom pariškom buvljaku 2015. godine pronađeni su ulomci filma, tako da je – zahvaljujući najvećej austrijskoj kulturnoj crowdfunding-kampanji ikad – film 2016. restauriran. Izvodi se uz pratnju komične komorne glazbe, što je vrhunski užitak.
A prema jednom ranijem Bettauerovu romanu G. W. Pabst (režiser “Ljubav Jeanne Ney”!) 1925. snimio je film “Turobna ulica” (Die freudlose Gasse) u kojem je debitirala Greta Garbo.
10. 3. 1925. u izdavački ured Bettauers Wochenschrifta ušetao je nacist Otto Rothstock i isuo šaržer u Bettauera, koji je nakon nekoliko dana u bolnici podlegao ozljedama. Rothstock je za kaznu interniran u psihijatrijsku bolnicu, a na slobodu je pušten već nakon 18 mjeseci.
Izvor i dodatne informacije:
https://www.facebook.com/Motormijene/
https://www.facebook.com/events/171854800275059/
http://www.kulturpunkt.hr/content/crveni-pjesnik-i-kvaritelj-mladezi