Program „Hrvatska u vrijeme kneza Branimira“
U Arheološkom muzeju u Zagrebu 13. siječnja 2018. započinje program “Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – povodom 1130. obljetnice oltarne grede iz Gornjeg Muća” koji će trajati do 30. prosinca 2018. godine.
—
Arheološki muzej u Zagrebu
U Arheološkom muzeju u Zagrebu 13. siječnja 2018. započinje program pod nazivom Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – povodom 1130. obljetnice oltarne grede iz Gornjeg Muća koji će trajati do 30. prosinca 2018. godine. Ovim programom obilježavamo 1130 godina od godine 888. koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, dijelu nekadašnje crkve izgrađene u vrijeme kneza Branimira. Taj period često nazivamo “Branimirovom renesansom” jer u njemu izgradnja crkvi i klesarska aktivnost dosežu značajan procvat. Očekuju vas tri izložbe, ciklus predavanja i radionice za sve uzraste na kojima će biti predstavljena zanimljiva ranosrednjovjekovna povijest Hrvatske.
—
Branimirova godina – letak
http://amz.hr/media/299000/AMZ-Branimirova-godina-LETAK.pdf
Branimirova godina – deplijan
http://amz.hr/media/299003/AMZ-Branimirova-godina-deplijan.pdf
Predavanje:
Subota, 13. siječnja 2018. u 12 sati
Državne veze između papinstva i Hrvata od 9. stoljeća do danas
Predavač: dr.sc.Ana Biočić, Katolički bogoslovni fakultet
Već u 7. stoljeću dolaskom Hrvata na današnje prostore ostvaraju se prvi njihovi kontakti s papinstvom, odnosno s papom Ivanom IV., a nastavili su se sve do danas. Veze Hrvata i papa možemo pratiti na nekoliko razina od onih službenih, preko institucionalnih veza,do osobnih kontakata brojnih pojedinaca kroz korespondenciju ili osobne susrete. U doba hrvatskih narodnih vladara imamo nekoliko pisanih svjedočanstva o navedenim vezama, a najvažnijim smatramo pismo pape Ivana VIII. ”najdražem sinu” Branimiru datirano 7. lipnja 879 godine. Upravo ovo pismo, u kojem je papa blagoslovio Branimira i njegov narod, drži se prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske. Podrška papa hrvatskim narodnim vladarima nije izostala ni u narednom razdoblju. Primjerice upravo je papa Ivan X. prvi titulirao Tomislava s rex, a papa Grgur VII. dao je okruniti Zvonimira. Nestankom hrvatske narodne dinastije veze Hrvata i papa nisu prekinute. Štoviše, pape su agilno pomagali Hrvate u obrani od Osmanlija. Kontakti Hrvata i Svete Stolice nadalje se nastavljaju i u doba prevrata te kako društvenih tako i političkih promjena prosvijećenoga 18. stoljeća, te 19. stoljeća poznatog kao”vijek narodnosti”. Premda je u 20. stoljeću promijenjeno nekoliko državnih uređenja zbog čega su veze Hrvata i papa otežane, one nisu prekinute. Na tragu navedenog eksplicitna podrška Hrvatima od Svete Stolice dolazi 13. siječnja 1992. godine u vidu međunarodnog priznanja Hrvatske. Pregledom veza Hrvata i Svete Stolice od 9. stoljeća pa sve do modernog doba nastojat ćemo ne samo ukazati na konstantnost tih kontakata, nego i pobliže razjasniti motive i pozadinu potonjih.
Izvor:
http://amz.hr/naslovnica/branimirova-godina.aspx