2. znanstveni kolokvij iz povijesti i filozofije znanosti znanstvenoga projekta Hrvatska znanstvena i filozofska baština: Transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća u europskom kontekstu
Znanstveni kolokvij – u kojem o povijesti psihijatrije govore J. Seferović, V. Drača i A. Antić – održat će se u idući ponedjeljak, 15. siječnja 2018. od 16 do 19 sati u Konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
—
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI I HRVATSKA ZAKLADA ZA ZNANOST
pozivaju Vas na
2. znanstveni kolokvij iz povijesti i filozofije znanosti u sklopu istraživačkoga projekta
HRVATSKA ZNANSTVENA I FILOZOFSKA BAŠTINA: Transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća u europskom kontekstu
u ponedjeljak, 15. siječnja 2018. godine, 16-19h, u Konferencijskoj dvorani (2. kat) Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivana Lučića 3
—
16h, predavanja
dr. sc. Jelena Seferović: Razmatranja institucionalizacije osoba s duševnim smetnjama u NPB dr. Ivan Barbot Popovača za vrijeme NDH
i
Vinko Drača (doktorand, FFZG): Emotivni režimi 19. stoljeća na primjeru povijesti bolesti Kraljevskog i zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu
—
18h, predstavljanje knjige
dr. sc. Ana Antić, Therapeutic fascism: Experiencing the violence of the Nazi New Order in Yugoslavia (Oxford University Press, 2017).
Tijekom Drugoga svjetskog rata smrt i nasilje prodrli su u sve aspekte svakodnevnog života običnih ljudi u Istočnoj Europi. U cijeloj regiji, zbog iskustva masovnih ubojstava i zatočeništva, ljudi su naučili živjeti sa svakodnevnim vješanjima civilnih taoca i spoticanjem o mrtva tijela svojih susjeda. Cjelokupne populacije bile su uvučene u žestoke i beskompromisne političke i ideološke sukobe, a mnogi su naposljetku bili više od pukih žrtava ili promatrača: postali su počinioci ili pomagači u nasilju, često kako bi zaštitili svoje živote, ali i da bi se okoristili na različite načine. Jugoslavija je posebice svjedočila postupnoj kulminaciji kompleksnog i brutalnog građanskog rata, u kojem je u konačnici stradalo više civila nego od ruke stranih okupatora. Knjiga donosi priču o golemom utjecaju takvog sveprožimajućeg i višeslojnog nasilja, te promatra pokušaje običnih građana da se nose s izvanrednim političkim pritiscima u vrijeme rata. Knjiga istražuje jugoslavenske psihijatrijske dokumente kao jedinstvene točke gledišta na ovu traumatičnu povijest i nudi svjež pogled na učinke ratnog nasilja i okupacije kroz povijest psihijatrije, mentalnih bolesti i osobnih iskustava. Koristeći dosad neistražene izvore poput zdravstvenih kartona pacijenata, državne i institucionalne arhivske građe i onovremene stručne medicinske literature, knjiga obrađuje sociokulturnu povijest Drugoga svjetskog rata kroz oči psihijatrijskih pacijenata, uglavnom pripadnika niže klase. Dr. sc. Antić istražuje kako su iskustva promatranja, podnošenja i počinjenja političkog nasilja utjecala na poimanje ljudske psihologije, patologije i normalnosti u Europi i na Balkanu u vrijeme rata i poraća.
Veselimo se Vašemu dolasku!
2. znanstveni kolokvij_HRVATSKA ZNANSTVENA I FILOZOFSKA BASTINA_predavanja_15.01_poziv_1