Glagoljski „Misal po zakonu rimskoga dvora“ (1483.) izložen u novoj Aleksandrijskoj knjižnici
Primjerak trosvezačnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga „Misala po zakonu rimskoga dvora“ („Missale Romanum Glagolitice“, 22. II. 1483.), postao je jedan od izložaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knjižnice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knjižnicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik.
Uvrštenje prve hrvatske inkunabule u navedeni postav inicijativa je Ureda predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Zorana Milanovića. Nakon što je Bibliotheca Alexandrina taj poticaj prihvatila, Ured Predsjednika donirao je izdanje te je organizirao potrebne radnje za svečanost njegova primanja u novu Aleksandrijsku knjižnicu.
Svečanost u povodu primanja hrvatskoglagoljskoga „Misala po zakonu rimskoga dvora“ (1483.) u stalni izložbeni postav Aleksandrijske knjižnice održana je u Aleksandriji 4. svibnja 2026. godine.
O Prvotisku je pritom govorila dr. sc. Vida Vukoja iz Staroslavenskoga instituta, glavna urednica njegova izdanja iz 2023. godine. Okupljeni su imali priliku pogledati i kratak dokumentarni film „Zlatni kvartet hrvatskoga glagoljaštva“, u kojem je Prvotisak predstavljen u kontekstu najslavnijih hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga iz vremena rukopisne tradicije: „Misala kneza Novaka“, „Brevijara Vida Omišljanina“ i „Misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića“. Autorice su filma Vida Vukoja, Željka Šešerko i Marija Vuković Siriščević.
Trosvezačno izdanje Prvotiska (2023.), koje se sada nalazi u Aleksandriji, objavljeno je u sunakladništvu Mozaika knjiga, Staroslavenskoga instituta i Katedre Čakavskog sabora Roč, a svesku faksimila sunakladnik je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Osim faksimila u prvom svesku (ur. Vida Vukoja i Josip Galić), izdanje Prvotiska iz 2023. u drugom svesku donosi latinični prijepis izvornoga glagoljskog teksta (ur. Josip Galić), dok su u trećemu svesku okupljeni znanstveni i stručni tekstovi o Prvotisku (ur. Ana Šimić i Vida Vukoja). Za to su trosvezačno izdanje prve hrvatske tiskane knjige urednički i autorski zaslužni znanstvenici i asistenti iz Staroslavenskoga instituta.
Dodatne obavijesti:
https://stin.hr/novosti/hrvatski-prvotisak-u-novoj-aleksandrijskoj-knjiznici
https://www.hina.hr/galerija/12341678