CIKLUSOM PREDAVANJA OBILJEŽENA 1100. OBLJETNICA HRVATSKOG KRALJEVSTVA
Osnovan početkom 2020. godine, Centar za istraživanje Međimurja udruga je koja okuplja šarolik skup istraživača i entuzijasta koji proučavanju različitih aspekata međimurske prošlosti, baštine i drugih elemenata pristupaju iz perspektive svojih struka ili područja interesa. Uz nakladničku djelatnost, Centar za istraživanje Međimurja dosad je bio glavni organizator dvaju međunarodnih znanstvenih skupova – prvi, održan u studenom 2023. godine, bio je posvećen nematerijalnoj kulturnoj baštini u porječju Mure i Drave, dok je drugi, koji se održao početkom studenoga 2025. godine, posvećen migracijama, prijenosima i utjecajima kao temi od iznimne važnosti za suvremeno hrvatsko društvo. Kako bi pak se postigla njegova veća vidljivost u javnom prostoru, Centar za istraživanje Međimurja povremeno organizira i javna predavanja znanstveno-popularnog karaktera.
Godina na izmaku u kulturnom životu Republike Hrvatske bila je obilježena velikim nacionalnim jubilejem, proslavom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u spomen na navodnu krunidbu kralja Tomislava 925. godine na Duvanjskom polju, odnosno održavanje prvoga od splitskih crkvenih sabora. Obilježavanja ove godišnjice u Međimurju prihvatio se najprije Muzej Međimurja Čakovec, koji je na jednom od svojih Popularnih predavanja petkom ugostio medievista Nevena Budaka, a tijekom godine održan je i znanstveni skup posvećen Hrvatskom Kraljevstvu u organizaciji Županijskoga stručnog vijeća učitelja i nastavnika povijesti Međimurske i Varaždinske županije, također u prostorima Riznice Međimurja. Hvale je vrijedna bila i akcija restauracije i svečanog otkrivanja spomen-križa iz 1925. godine na raskrižju između Gornjeg Hrašćana i Macinca, teško oštećenog u prometnoj nesreći godinu dana ranije, koji je stoga upravo povodom jubileja zasjao u izvornom sjaju.
Inicijativom svojih članova, Centar za istraživanje Međimurja odlučio je dati i svoj obol ovakvim događanjima, te je dogovoreno održavanje ciklusa od četiri znanstveno-popularnih predavanja s 1100. obljetnicom Hrvatskog Kraljevstva kao krovnom temom i povodom. Zahvaljujući susretljivosti ravnateljice Ljiljane Križan kao lokacija predavanja – koja su redom održavana utorcima tijekom rujna i listopada – odabrana je multimedijalna dvorana Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec.
Izlaganjem „Između simbola i stvarnosti – kralj Tomislav nakon 1100 godina“, 9. rujna ciklus predavanja započeo je povjesničar Saša Vuković. U svom izlaganju Vuković se najprije osvrnuo na povijesne izvore koji govore o kralju Tomislavu i hrvatskom prostoru u prvoj polovini 10. stoljeća. Nakon toga izlaganje se koncentriralo na razdiobu između Tomislava kao povijesne ličnosti i romantiziranog konstrukta o prvom hrvatskom kralju, pri čemu je posebna pažnja posvećena ulozi koju je u formiranju potonjeg imala proslava 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine diljem hrvatskih krajeva u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, pa tako i u Čakovcu. Izlaganje je završeno mišlju da obilježavanje ovogodišnjeg jubileja, čak i ako nismo u potpunosti sigurni u njegovu povijesnu utemeljenost, svoj smisao dobiva u jačanju osjećaja nacionalne pripadnosti i uvažavanja truda i zalaganja za održanje i boljitak hrvatskog naroda svih proteklih generacija u njegovoj povijesti.
Iduće izlaganje, naslovljeno „Međimurje u vrijeme Hrvatskog Kraljevstva i Hrvatsko Kraljevstvo u povijesti Međimurja“ održao je povjesničar i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk. Nakon kraćeg osvrta na položaj Međimurja u doba hrvatskih narodnih vladara, u kojem zbog nedostatka pisanih povijesnih izvora ovisimo ponajprije o arheološkim istraživanjima, posebnu pažnju publike privukao je dio predavanja o procesima kroatizacije stanovništva koje je naseljavalo Međimurje tijekom razvijenoga srednjeg vijeka. Kao naročito zanimljiva pritom se istakla uloga grofova Celjskih, odnosno kulta svetog Jeronima koji se za njihove uprave počinje javljati u Štrigovi. Izlaganje je završeno osvrtom na ulogu Hrvatskog Kraljevstva kao političkog pojma u nekadašnjoj i suvremenoj međimurskoj historiografiji, odnosno njegovu ulogu kao kohezivnog elementa koji je hrvatskom narodu u svim hrvatskim krajevima kroz stoljeća, bez obzira na političku podijeljenost, davao osjećaj zajedničke pripadnosti istoj nacionalnoj cjelini.
Nakon dvaju predavanja uže povijesnog karaktera, treće izlaganje, 30. rujna, održala je povjesničarka umjetnosti i predsjednica Centra za istraživanje Međimurja Maja Žvorc, posvetivši ga galeriji poprsja hrvatsko-ugarskih kraljeva iz lapidarija Muzeja Međimurja Čakovec. Nakon obrazloženja raznovrsnih razloga zbog kojih su privilegirani društveni slojevi u prošlosti uopće skupljali i naručivali ovakve vrste umjetnina, središnji dio izlaganja bio je posvećen samim čakovečkim poprsjima, odnosno likovnim uzorima za njihovu izradu i pokušaju datacije njihovog nastanka, pri čemu je kao najplauzibilnija mogućnost određen početak 19. stoljeća. Posebno zanimljiv bio je podatak da mnoga od poprsja, pored kraljeva iz dinastija koje su vladale Hrvatsko-Ugarskim Kraljevstvom i Habsburškom Monarhijom, predstavljaju i pojedine članove obitelji Zrinski, čiji su kult Feštetići, kasniji gospodari Čakovca, nastojali čuvati i promicati. O važnosti ove zbirke, s kojom se u Hrvatskoj može mjeriti rijetko koja, zaključila je Maja Žvorc, posvjedočila je i činjenica da su pojedini eksponati odvezeni iz Čakovca kako bi bili dio nacionalne izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“, koja je polovinom listopada otvorena u Klovićevim dvorima.
Konačno, 14. listopada ciklus predavanja svojim je izlaganjem „Kralj Tomislav na slikama Josipa Horvata – Međimurca“ zatvorio zrakoplovni inženjer i strastveni kolekcionar Daniel Ciglarić. Najprije se osvrnuvši na važnost kralja Tomislava kao ličnosti u kolektivnoj hrvatskoj nacionalnoj svijesti i ulogu koju je u tome odigrala umjetnost, Ciglarić je glavninu izlaganja posvetio Horvatovom portretu kralja Tomislava na prijestolju, slici koja je poslužila i kao predložak za naslovnu stranu prošlogodišnjega Hrvatskog kajkavskog kolendara. No, uz ovaj zasigurno najpoznatiji, publici je predočio dva dodatna Tomislavova prikaza iz opusa čakovečkog umjetnika – crtež tušom iz knjige Hrvatska povijest djedova unuku, odnosno uljani prikaz Tomislavove krunidbe iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja. Međutim, posebna atrakcija izlaganja bila je dosad neobjavljena zbirka skica za navedene slike u Ciglarićevom vlasništvu, na kojima su vidljivi i detalji koji naposljetku nisu završili na originalima, a što daje vrijedan uvid u razvoj slikareve vizije tijekom planiranja umjetničkih djela.
Ovim izlaganjima, dakle, dotaknuti su povijesna ličnost i kontekst vladavine kralja Tomislava, ali i napravljen određeni odmak od njihove romantičarske percepcije. Međutim, s druge strane, ta je percepcija objektivno sagledana te je dan osvrt i na njen izniman značaj u razvoju nacionalne svijesti i identiteta, posebice putem umjetničkih djela dostupnih u javnom prostoru, čime je – moglo bi se reći – dotaknuto i pitanje temeljne svrhe povijesti i umjetnosti kao takve. Živa rasprava koja se razvila iza svakog predavanja svjedoči o interesu javnosti za ovakve teme te može poslužiti kao poticaj da slični ciklusi znanstveno-popularnih predavanja postanu češćim načinom izlaženja Centra za istraživanje Međimurja pred međimursku javnost.
Saša Vuković
