Umaški simpozij o Londonskom memorandumu 1954.
U četvrtak, 10. 10. 2024. u Gradskoj vijećnici Grada Umaga održan je simpozij „Londonski memorandum 1954.: 70 godina od razrješenja Tršćanske krize“ koji je moderirao povjesničar Federico Tenca Montini. Na simpoziju su sudjelovali najugledniji povjesničari naše regije: Jože Pirjevec, Tvrtko Jakovina, Deborah Rogoznica i Marko Medved. Simpozij su organizirali Gradska knjižnica Umag i Udruga antifašista Bujštine.
Kratke biografije sudionika:
Federico Tenca Montini (Udine, 1984.) talijanski je povjesničar i istraživač-znanstvenik. Nakon završenog magisterija sociologije, Tenca Montini upisao je zajednički doktorski studij na sveučilištima u Teramu i Zagrebu (mentor prof. Tvrtko Jakovina). Zatim se tijekom dva postdoktorska istraživanja na Sveučilištu u Trstu bavio različitim aspektima slovenske manjine u Italiji. Autor je dviju knjiga: „Fenomenologia di un martirologio mediatico“ (2014.) i „La Jugoslavia e la Questione di Trieste 1945-1954“ (2020.), potonja je dostupna i na slovenskom i na hrvatskom pod nazivom „Trst ne damo! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954“ (Srednja Europa, 2021.). Objavljuje znanstvene studije na talijanskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Osim svojih istraživačkih obveza u kontekstu projekta „Otvorene granice“ Europskog istraživačkog vijeća (ERC), trenutno sudjeluje u raznim istraživačkim programima Regionalnog instituta za povijest pokreta otpora i suvremenog doba (Irsrec FVG).
Jože Pirjevec (Trst, 1940.) akademik je Slovenske akademije znanosti i umjetnosti čija su specijalizacija suvremena europska povijest i povijest Jugoslavije. Pirjevec je autor brojnih knjiga i znanstvenih radova na slovenskom i talijanskom jeziku, koji pružaju detaljan uvid u političke i društvene procese 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na antifašistički otpor, Drugi svjetski rat i povijest Jugoslavije. Njegova akademska karijera obilježena je radom na Sveučilištu u Trstu, gdje je kao profesor podučavao generacije studenata o složenim povijesnim temama. Trenutno je zaposlen u Znanstveno-istraživačkom centru u Kopru. Širu hrvatsku čitateljsku publiku privukao je znanstvenom monografijom „Partizani“, čiji je prijevod izdala zagrebačka nakladnička kuća Srednja Europa 2023. godine.
Tvrtko Jakovina (Požega, 1972.) izvanredni je profesor svjetske povijesti 20. stoljeća i povijesti Hladnog rata na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Jakovina je studirao na Sveučilištu u Zagrebu te magistrirao na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Studirao je na Sveučilištu u Kansasu, bio Fulbright Visiting Researcher na Georgetown University u Washingtonu i Visiting Fellow na London School of Economics and Social Sciences. Doktorirao je s radom „Utjecaj SAD-a na društveni i politički život Hrvatske 1945. – 1955“. Autor je knjiga „Socijalizam na američkoj pšenici“ (2002.), „Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945.–1955.“ (2003.), „Treća strana Hladnog rata“ (2011.), „Trenuci katarze“ (2013.), „Budimir Lončar: od Preka do vrha svijeta“ (3 izdanja, 2020. – 2023.) i „Svijet bez katarze“ (2023.).
Deborah Rogoznica, arhivistica je u Pokrajinskom arhivu Kopar. Njezini istraživački interesi vezani su za političku i gospodarsko-društvenu povijest 20. stoljeća te za povijest kulturnih dobara istarske regije. Autorica je više djela s područja poslijeratne gospodarske i društvene povijesti Istre, među kojima je monografija „Iz kapitalizma v socializem: gospodarstvo cone B Svobodnega tržaškega ozemlja 1947-1954“ (2011). Bila je urednica monografije „Koper urbana geneza“ (2020) i koautorica djela s područja kulturne i arhivske baštine Istre, među kojima su „Koprska pisna dediščina“ (2010), „Rodbina Gravisi“ (2012), „Rodbina Grisoni in njene sorodstvene povezave“ (2016); „Mariegole: Sv. Nazarij in koprske bratovščine“.
Marko Medved (Rijeka, 1974.) izvanredni je profesor na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci. Predavao je crkvenu povijest na riječkoj Teologiji, područnom studiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je Nadbiskupijskog arhiva u Rijeci. Doktorirao je na Fakultetu crkvene povijesti Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu. Bio je glavni i odgovorni urednik “Riječkog teološkog časopisa” od 2013. do 2021. godine. Objavio je znanstvene monografije: „Riječka Crkva u razdoblju fašizma: nastanak biskupije i prvi talijanski upravitelji“ (Kršćanska sadašnjost, Riječka nadbiskupija, Državni arhiv, 2015.), „Filius conventus Fluminensis = Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci“ (Srednja Europa; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020.).
Izvor:
https://www.gku-bcu.hr/hr/umaski-simpozij-o-londonskom-memorandumu-1954/1079/