HAZU: Predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: Umijeće medicinskih mjerenja Santorija Santorija te Pravila o medicini čvrstih dijelova Đure Baglivija
U petak 4. listopada 2024. u 13 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu održat će se predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: Umijeće medicinskih mjerenja / De medicina statica (Venecija, 1614) Santorija Santorija (1561 – 1636) te Pravila o medicini čvrstih dijelova / Canones de medicina solidorum (Leiden, 1707) Đure Baglivija (1668 – 1707). Na predstavljanju će govoriti akademkinja Vida Demarin, dr. sc. Željko Dugac, prof. dr. sc. Nataša Štefanec, prof. dr. sc. Zrinka Blažević, prof. dr. sc. Alemka Markotić i Anđa Raič.
Te dvije znanstvene rasprave nastale su na tragu hipokratsko-galenovska učenja o tzv. šest neprirodnih stvari (sex res non naturales) koje je bilo temeljem predmoderne dijetetike. Sukladno s idejom da se zdravlje tijela i uma može očuvati pravilnom regulacijom načina života Santorio Santorio razradio je ijatrofizikalnu koncepciju zdravlja i osnažio je eksperimentalnim rezultatima vaganja osjetnog i neosjetnog isparavanja, a njegov komentator Đuro Baglivi dopunio ga je stotinjak godina kasnije solidarno-fibrilarnom teorijom ravnoteže između čvrstih tvari i tjelesnih tekućina.
Izdanja su nastala u sklopu znanstvenoga projekta Hrvatska znanstvena i filozofska baština: transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do dvadesetog stoljeća u europskom kontekstu koji je između 2017. i 2021. godine vodio dr. sc. Željko Dugac, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Odsjeku za filozofiju znanosti pri Zavodu za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Oba je djela s latinskoga prevela i komentarima popratila sudionica projekta prof. dr. sc. Zrinka Blažević s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Hrvatsko-slovensko-talijanski prijevod djela Umijeće medicinskih mjerenja / De medicina statica Santorija Santorija objavljen je 2024. godine u suizdanju Centra za povijesna istraživanja iz Rovinja, Inštituta IRRIS za raziskave, razvoj in strategije družbe, kulture in okolja iz Kopra, Centra za istraživanja povijesti stanovništva sjevernog Jadrana Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile iz Pule i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svrha tog trojezičnog prijevoda je upoznavanje šire znanstvene zajednice sa Santorijevim kanonskim medicinskim djelom koje se smatra, zahvaljujući autorovu podrijetlu i znanstvenoj formaciji, integralnim dijelom ranonovovjekovne talijanske, hrvatske i slovenske intelektualne kulture. Kao jedan od prvih promicatelja kvantitativnih metoda u medicini, Santorio u toj knjizi razrađuje složenu ijatrofizikalnu koncepciju zdravlja i razmatra ideju metabolizma tvari. Prijevod s latinskoga na slovenski potpisuje dr. sc. Darja Mihelič, dok je talijanski prijevod priredio Matija Drandić. Kako bi se osvijetlili status, funkcije i značenje Santorijeve medicinsko-znanstvene koncepcije u okviru ranonovovjekovne episteme, izdanje je popraćeno trojezičnom uvodnom studijom koju je napisala Marta Jurković.
Latinsko-hrvatsko izdanje djela Đure Baglivija Pravila o medicini čvrstih dijelova / Canones de medicina solidorum objavljeno je u izdanju Medicinske naklade 2022. godine. Kao predložak za hrvatski prijevod poslužilo je lajdensko izdanje Baglivijeve knjige iz 1707. godine koje osim 60 higijensko-dijetetskih pravila sadrži tri epistolarne rasprave, koje je autor uputio lajdenskom liječniku i botaničaru Peteru Hottonu (1648 – 1709). U prvoj raspravi Baglivi donosi važne obavijesti i vlastita zapažanja o seriji jakih potresa koji su između 1703. i 1705. godine pogodili Apeninski poluotok. U fokusu druge rasprave je Baglivijeva obrana kontroverzne teorije o titranju tvrde moždane ovojnice. Naposljetku, u trećoj raspravi Baglivi iznosi rezultate vlastitih geoloških opažanja i istraživanja konceptualno uobličenih u analogiji makrokozmosa i mikrokozmosa. Izdanje je popraćeno uvodnom studijom Zrinke Blažević u kojoj je analizirana epistemološka struktura, status i recepcija Baglivijeve medicinske teorije u okviru osamnaestostoljetne fibrilarne medicine.
Izvor: