Iva Vukušić, „Srpske paravojske i raspad Jugoslavije. Državne veze i obrasci nasilja“
Nakladnička kuća Ljevak objavila je 2024. godine hrvatsko izdanje knjige Ive Vukušić „Srpske paravojske i raspad Jugoslavije. Državne veze i obrasci nasilja“, koju je s engleskog preveo Damir Biličić, a uredio Srđan Grbić. O engleskom izvorniku već smo obavijestili na portalu.
Za vrijeme raspada Jugoslavije namjerno nasilje protiv civila bilo je sastavni dio politike koju su provodile elite u Srbiji, kao i njihovi partneri, vodstva nacionalistički nastrojenih Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Cilj te politike bio je stvoriti etnički homogene teritorije koje će nadzirati i njima dominirati Srbi. Nasilje „nikad nije bilo kaotična, decentralizirana i spontana reakcija mjesnih ratnih vođa”, nego „iznimno strukturiran, izvrsno organiziran i pomno dokumentiran proces” koji se oslanjao na političke strukture. Još 1991. znalo se da paravojne snage igraju određenu ulogu u zauzimanju teritorija Hrvatske, koja je tek bila stekla neovisnost.
Istraživanje djelovanja srpskih paravojnih jedinica ključno je ne zato što su bile jedini počinitelji genocida, zločina protiv čovječnosti i raznih drugih zločina u nesmiljenim sukobima u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina 20. stoljeća – jer to nije točno – nego zato što se, unatoč sveprisutnoj literaturi o tim ratovima, i dalje pogrešno shvaćaju. Velik dio pozornosti posvećen je šačici istaknutih pojedinaca i nasilnih incidenata, bez usmjeravanja pozornosti na strukture, mehanizme i procedure koji su paravojnim jedinicama omogućili da djeluju tako kako su djelovale. Ovaj materijal donosi priču o korumpiranom sustavu državne sigurnosti koji je izopačio funkcioniranje države, režimu koji se držao vlasti svim mogućim sredstvima, posebnoj jedinici koja je napustila režim čim je shvatila da mu je prošlo vrijeme kao i o trajnoj šteti koju država trpi kad se služi nasilnim paravojnim snagama i zločinačkim skupinama da ostvari kratkoročne ciljeve. Naposljetku je narušena sama država – njezin autoritet i kredibilitet.
O autorici:
Dr. Iva Vukušić docentica je međunarodne povijesti na Sveučilištu u Utrechtu, u Nizozemskoj, i gostujuća znanstvena suradnica na Odsjeku za ratne studije, King’s College London. Rodom iz Zagreba, Vukušić je od 2008. do 2009. radila u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a potom šest godina za novinsku agenciju Sense, specijaliziranu za haška suđenja. Doktorirala je u Utrechtu 2020. godine. Vukušić sudjeluje u javnim debatama te su njezini komentari o međunarodnim sudovima vidljivi u medijima poput New York Timesa, The Guardiana, Le Mondea, Der Spiegela, Volkskranta, BBC-ja. Iva također, u ulozi konzultanta, podržava različite aktere u naporima za uspostavljanje kaznene odgovornosti za zločine u Ukrajini. Živi i radi u Haagu.
O prevoditelju:
Damir Biličić rođen je 1966. godine. Engleski jezik i književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1992. radi kao književni prevoditelj, član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika. Preveo je više od tristo naslova, uglavnom publicistike i beletristike.
O uredniku:
Srđan Grbić diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirao povijest međunarodnih odnosa na London School of Economics (LSE) u Londonu. Radio je kao istraživač za film Dianina lista, autor priloga za popularno-znanstvenu emisiju Treća povijest, a od 2019. radi u Nakladi Ljevak kao savjetnik za izdavaštvo, voditelj projekata i urednik.
Iz knjige:
„Nejasnoće i pomutnja u vezi s nadzorom (i zapovijedanjem) nad određenim jedinicama stvorene su i održavane namjerno. Pripadnicima se naređivalo da prije odlaska u neku operaciju uklone oznake, jedinice su često dobivale nove nazive, mijenjale su se lokacije, integrirale su se ili podređivale lokalnoj vojsci, a za dobrovoljno sudjelovanje pripadnici su dobivali honorar, ne plaću. Članovi jedinica selili su se iz jedinice u jedinicu i imali nekoliko iskaznica koje su pokazivale da pripadaju srpskim sigurnosnim snagama i da su zaposlenici lokalnih srpskih struktura u Hrvatskoj i BiH. Sve te karakteristike, promatrane zajedno, tijekom cijelog su rata stvarale distanciranost od najneugodnijih elemenata zauzimanja teritorija. A ta je distanciranost bila nužna jer su se uvjerljivi izvještaji o masovnom nasilju srpskih snaga i paravojnih jedinica pojavili već 1991. godine. Jugoslavija se ubrzo našla pod sankcijama zbog sudjelovanja u oružanom sukobu, što je izazvalo daljnji ekonomski pad i unutarnji pritisak na režim. Interes režima za distanciranje od nelegalnog nasilja znatno se povećao u svibnju 1992., kada je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovalo Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Nakon toga nad sve odgovorne nadvila se opasnost od zatvorske kazne, barem kao teoretska mogućnost. Milošević i oni oko njega tako su dobili još jedan razlog da zamute i prikriju veze s paravojnim snagama i ustvrde da je sve što se događa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini potpuno lokalna stvar.”
Iz recenzija:
„Za potpuno razumijevanje (post)jugoslavenske paravojne ekologije, komparativno istraživanje istog fenomena bilo bi logičan korak naprijed. Knjiga Ive Vukušić služi kao izvrstan, prijelomni putokaz u tom smjeru.”
– Vladimir Petrović, Institut za savremenu istoriju u Beogradu
„Odlično poznavanje podataka koje se može mjeriti u kilometrima polica (ili petabajtima digitalne pohrane) svjedoči o angažmanu Ive Vukušić, koja je provela cijelo desetljeće prateći tribunal i druge sudove koji se bave pitanjima ratnih zločina.”
– Andy Aydın-Aitchison, Pravni fakultet,Sveučilište u Edinburghu
„Budući da je radila za razne sudove za ratne zločine i imala opsežan pristup relevantnoj dokumentaciji, dr. Vukušić bila je u idealnoj poziciji za provedbu ove studije. Njezin rad daje dugotrajan doprinos poznavanju ratova 90-ih i njihova nasljeđa.”
– Jasna Dragović-Soso, Goldsmiths, Sveučilište u Londonu
„Riječ je o prvoj monografiji o srpskim paravojskama koja se prvenstveno oslanja na izvornu dokumentaciju prikupljenu za suđenja pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. ”
– Christian Axboe Nielsen, Sveučilište u Aarhusu
„Ova knjiga predstavlja velik doprinos jer nudi dubinsku analizu uloge srpskih paravojnih postrojbi. Izvrsna knjiga Ive Vukušić prva je sustavna i sveobuhvatna studija o paravojnim formacijama odgovornim za neviđena kršenja ljudskih prava.”
– Siniša Malešević, University College, Dublin
Odjeci:
https://historiografija.ba/knjige/jugoistocna-evropa/srpske-paravojske-i-raspad-jugoslavije
Prethodne obavijesti na portalu Historiografija.hr: