Izložba “Izblijedjela povijest – tvornica kovčega i kožne galanterije Sljeme”
Muzej grada Zagreba, 5. rujna – 3. studenoga 2024.
Autorica izložbe: Maja Arčabić
Vizualni identitet i oblikovanje izložbe: Bilić_Müller Design Studio
U četvrtak, 5. rujna 2024. u 19 sati, u Muzeju grada Zagreba bit će otvorena izložba Izblijedjela povijest – tvornica kovčega i kožne galanterije Sljeme.
Izložba se temelji na istraživanju životnog i profesionalnog puta kovčezara Samuela Gatija, koji je 1921. u Zagrebu utemeljio obrtničku radionicu Sljeme – tvornicu kovčega i kožne galanterije. Gatijeva znanja te vještine zaposlenika – kvalificiranih kovčezarskih, torbarskih i remenarskih radnika – izdvojili su Sljeme kao jednu od prvih tvrtki u Zagrebu koja je izrađivala kovčege, torbice i kožnu galanteriju vrhunske kvalitete.
U tvornici djeluju majstori koji proizvode kožne, drvene, lakirane i platnene kovčege te svu torbarsku, galanterijsku i sportsku kožnu robu. Zahvaljujući Gatijevu znanju i ambicijama, Sljeme brzo napreduje. Uz obrtničku radionicu u Medulićevoj ulici 12 i trgovinu u Ilici 26 te trgovinu otvorenu uoči Drugog svjetskog rata na glavnom gradskom trgu, tvrtka Sljeme sredinom 1930-ih imala je poslovnice i na Zrinjevcu 16 te u Beogradu na adresi Poenkareova 2.
Sljeme izlaže na svjetskim izložbama (Pariz 1925. i 1937., Barcelona 1929.), a početkom 1930-ih stječe simboličku titulu „kraljevskog dvorskog dobavljača” koju ističe na svojim proizvodima.
Gatijevo ime malo je poznato stručnoj, a potpuno nepoznato široj javnosti. Intrigantan i tegoban životni put Židova rođenog u mađarskom Sigetu, koji se po potpisivanju Trianonskog mirovnog ugovora iz egzistencijalnih razloga preselio s obitelji iz Pečuha u Zagreb, okončala je tragedija holokausta. Nakon Drugog svjetskog rata Gatijeva je obrtnička radionica nacionalizirana te je krajem 1960-ih sjedinjena s kožarskim poduzećem Almeria.
Istražujući dostupno arhivsko gradivo u Hrvatskoj i inozemstvu o povijesti tvrtke Sljeme, nastojali smo rekonstruirati i detalje iz života njezina osnivača, koji je tragično skončao u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau. Unatoč uloženim naporima nismo uspjeli nabaviti fotografiju Samuela Gatija. Upravo ta činjenica, kao i saznanje da u Zagrebu ne žive Gatijevi izravni potomci, bili su nadahnuće za naslov izložbe.
Jedini trag djelovanja obrtničke radionice Sljeme, utemeljene prije više od stoljeća, kovčezi su i torbe baštinskih obilježja koji se čuvaju u muzejskim institucijama te privatnim kolekcijama i ostavštinama.
Izvor: