Wolfgang Schmale, „Istorija modernog prosvetiteljstva – Društveni orijentiri u eri globalizma od 19. do 21. veka“
![](https://i2.wp.com/historiografija.hr/wp-content/uploads/2024/04/Schmale.jpg?resize=285%2C280&ssl=1)
Prevela s njemačkog Maja Matić
Godina izdanja: 2024.
Broj strana: 438
Pismo: Latinica
Prosvetiteljstvo osamnaestog veka i dalje je relevantno i u dvadeset prvom veku. Ono funkcioniše kao humani društveni orijentir u svetu koji je ispao iz koloseka. Pružanje takve društvene orijentacije uvek je bio glavni cilj prosvetiteljstva – pri čemu je ono u svakom trenutku bilo izloženo fundamentalnoj kritici. Potencijal prosvetiteljstva da društvu daje smernice u vremenima kriza, ratova i terorizma razvijao se upravo u kontekstu ovakve kritike.
Volfgang Šmale prati ovaj istorijski proces od ranog devetnaestog veka, s posebnim osvrtom na intelektualce od Hegela do Fukoa i Džonatana I. Izraela. Služeći se metodologijom digitalne humanistike, analizira prosvetiteljstvo sa globalnoistorijskog aspekta. Prema današnjem preovladavajućem shvatanju, ispostavlja se da je prosvetiteljstvo nauka o životu koja opstaje i pred fundamentalnom kritikom.
Sadržaj
Predgovor
Uvod
Rasvetljavanje prosvetiteljstva
Društveni orijentiri
Knjiga i njena poglavlja
Proučavanje prosvetiteljstva kroz vreme
Narativni konstrukti
Imenovanje
1784: „Šta je prosvećenost?“
Nadepohalni pojam
Putevi do „prosvetiteljstva“
Nastanak terminologije „fi lozofi je prosvetiteljstva“
Prakse
Uvod
Osnove prosvetiteljstva
Globalna istorija prosvetiteljstva
Betovenova Deveta
Spomenici
Razne oblasti delovanja
Globalnoistorijski aspekti
Afera Drajfus
Dodatna potvrda identiteta u Drugom svetskom ratu
Evropske integracije i prosvetiteljstvo
Dekolonizacija i prosvetiteljstvo
Unesko 1948.
Intelektualci
Uvod
Nemačko-francusko oblikovanje „prosvetiteljstva“
Hegel
Žermen de Stal
Gizo – Vilmen – Kuzen
Aleksis de Tokvil
Herman Hetner
Ipolit Ten – Feliks Roken
Vindelband – Trelč – Diltaj – Forlender
Harald Hefding
Džon Grir Hiben
Međuratni period
Karl Joel
Kaj fon Brokdorf
Bernhard Gruthojsen
Maks Horkhajmer (1930)
Ernst Kasirer
Karl Lotus Beker
Pol Azar
Promena paradigme nakon Drugog svetskog rata
Rajnhart Kozelek
Robert Rozvel Palmer
Alfred Koban
Jirgen Habermas
Piter Džek Gej
Mišel Fuko
Džonatan Irvin Izrael
Kritika
Uvod
Dijalektika prosvetiteljstva
Hana Arent
Jakov Lejb Talmon
Dekolonizacija mišljenja
Modernost i prosvetiteljstvo
Orijentiri
Uvod
Globalno interesovanje publike za
trideset troje prosvetitelja i prosvetiteljki
Štampa: Indija – Afrika – Turska
Štampa: Evropa – SAD
Nemačka
Prosvetiteljstvo u funkciji orijentira za budućnost
Aksijalno doba – kraj
Jaspersova provincijalizacija Evrope
Prosvetiteljstvo i globalni demokratski identitet
„Prosvetiteljstvo“ kao nauka o životu
Spisak izvora i literature
Indeks
O autoru
Volfgang Šmale (1956), nemački je profesor rane moderne i savremene istorije na Univerzitetu u Beču. Poznat je po svojim publikacijama o francuskoj istoriji, istoriji Evrope, istoriji ljudskih prava, istoriji muškosti. Takođe je stručnjak za digitalne humanističke nauke. Član je Akademije Evrope – Academia Europaea (London), Evropske akademije nauka i umetnosti – European Academy of Sciences and Arts (Salzburg), Naučnog saveta Kuće evropske istorije (Academic Committee House of European History). Svoju istraživačku karijeru započeo je kao student asistent u velikoj istraživačkoj mreži o agrarnim društvenim sukobima u ranoj modernoj Evropi. Od 2011. do 2023. godine član je Komiteta Međunarodnog društva za proučavanje 18. veka (ISECS). Generalni sekretar tog globalnog naučnog Društva koje ima više od 6.500 članova bio je od 2015. do 2019. godine. Uredio je obimni priručnik o istoriji školskog obrazovanja u Evropi u doba prosvetiteljstva. Bio je to prvi priručnik koji je pokrio celu Evropu. Šmale se vratio istoriji prava i osnovnim pravima, ključnoj temi svoje disertacije, i uredio knjigu Ljudska prava i kulturna raznolikost. Evropa – arapsko-islamski svet – Afrika – Kina. Ovom polju istraživanja pripada i njegova postdoktorska disertacija na temu Arheologija ljudskih prava kao i nekoliko priređenih knjiga. Clio je na srpskom jeziku objavio njegove knjige Istorija evropske ideje (2003) i Istorija muškosti (2011) i Šta će biti sa Evropskom unijom? (2019).
Izvor:
Dodatne obavijesti: