Kulturni četvrtak u HDA: Predavanje Damira Stanića „Kolonizacija novoga kordona Karlovačkoga generalata krajem 18. stoljeća“
20. travnja 2017. u 18 sati u Hrvatskome državnom arhivu, Marulićev trg 21, Zagreb.
Na temelju istraživanja arhivskoga gradiva Hrvatskoga državnog arhiva, predavanje će prezentirati glavne karakteristike procesa kolonizacije teritorija kojega je Habsburška Monarhija stekla nakon rata s Osmanskim Carstvom 1788. – 1791., na području današnjega Korduna i Ličkoga Pounja, čime je uglavnom i definirana današnja državna granica između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.
S obzirom na karakter dostupnoga gradiva, istraživački će fokus biti usmjeren na okolnosti prelaska prebjega s osmanskoga na habsburški teritorij, zatim na proces kolonizacije krajišnika te karakter novopodignutih sela na isturenome pograničnom području. Za razliku od ranijih kolonizacija, taj je proces imao bitno drukčije karakteristike jer su nova pogranična naselja prvi put podizana planski i u kontroliranim uvjetima. Nova sela razlikovala su se od starih krajiških sela u unutrašnjosti također zbog činjenice što su bila važan segment kordonskoga sustava, koji je habsburški prostor štitio od upada neprijateljskih jedinica i učestalih pojava epidemija, što je znatno utjecalo na njihov izgled i smještaj.
Kolonizacija je, između ostaloga, podrazumijevala formiranje sela na točno određenim lokacijama, izgradnju kuća iste forme te normiranje veličine zemljišnoga posjeda, čiji se dio prostirao tik uz kuće. Krajiška administracija vodila je računa i o broju stanovnika u pojedinim selima, kao i o prosječnome broju članova unutar pojedine obitelji/zadruge. Međutim, uz navedene pozitivne čimbenike prisutni su i neki negativni: cijeli je proces izveden tijekom (u konačnici neuspješne) administrativne reforme kojom je na vojnokrajiškome prostoru odvojena vojna od civilne uprave. Važan su negativan društveni kontekst i uvjeti prolongiranoga ratovanja jer Habsburška Monarhija nakon uspješna okončanja rata s Osmanskim Carstvom ulazi u dramatično i dugotrajno razdoblje konfrontacija s revolucionarnom Francuskom, što je u onodobnome krajiškom društvu izazvalo duboku društvenu krizu.
Predavanje priredio Damir Stanić, dipl. povjesničar i arhivist, HDA.
Vrijeme prije i poslije predavanja iskoristite za razgled izložbe o carici Mariji Tereziji: Nos Maria Theresia … Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniaeque regina apostolica… posljedice čije su vladavine dijelom bila i zbivanja o kojima će u predavanju biti riječ.
Izvor: http://www.arhiv.hr/