Znanstveni skup “Susreti na dragom kamenu“ – Tragom Mije Mirkovića

Znanstveni skup Susreti na dragom kamenu „Tragom Mije Mirkovića – Od uzroka ekonomskog zaostajanja do integracije u suvremeno društvo” održat će se u Puli i Raklju, 27. i 28. rujna 2023. pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za društvene znanosti. Skup se održava u suorganizaciji Razreda za društvene znanosti HAZU i Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” i Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, Fakulteta za menadžment u turizmu i hotelijerstvu Opatija, Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Hrvatskog društva ekonomista, Istarskog povijesnog društva, Čakavskog sabora, Istarske županije i Općine Marčana.

Prvi dan skupa, 27. rujna u Puli, s početkom u 9 sati na FET „Dr. Mijo Mirković“ (dvorana Pula, Preradovićeva 1/1) održat će se znanstveni dio skupa s ukupno 25 izlaganja: uz tri plenarna izlaganja uglednih stručnjaka (program u prilogu) bit će predstavljena i 22 rada znanstvenika i stručnjaka koji se bave raznim aspektima Mirkovićeva stvaralaštva i aktualnim razvojnim izazovima, tragom Mije Mirkovića. Uz prigodnu izložbu u Sveučilišnoj knjižnici, na konferenciji bit će predstavljena i ostavština Mije Mirkovića iz njegove Spomen-sobe, a zavičajnim temama i mogućnostima revalorizacije nasljeđa Mije Mirkovića/Mate Balote kroz zavičajnu nastavu i razvoj tematskih ruta nastavljamo se baviti drugi dan skupa, 28. rujna, uz prigodan kulturni program u Raklju. Sudionicima skupa domaćini iz OŠ Vladimira Nazora Krnica predstavit će projekt zavičajne nastave „Osluhni zavičaj – zove te pramaliće“, inspiriran životom i djelom Mije Mirkovića, a uz studente pulskog Sveučilišta koji su kreirali kulturnu rutu „Tragom Mije Mirkovića“ pridružit će im se i učenici škola Mate Balota iz Poreča i Buja, Ekonomske škole Pula, kao i OŠ Tone Peruška te KUD Mate Balota Rakalj.

Mnogostranim Mirkovićevim stvaralaštvom bavio se ponajviše znanstveni skup Susreti na dragom kamenu, na kojemu su u trideset godina rada, od 1968. do 2001., kad je tiskan posljednji od 22 sveska zbornika, obrađeni ključni aspekti njegova znanstvenog, publicističkog i književnog djela, ali i problematika razvojnih i integracijskih procesa Istre i šire regije. U želji da revaloriziramo Mirkovićevo djelo u aktualnom globalnom kontekstu, FET „Dr. Mijo Mirković“ s partnerskim institucijama obnovio je Susrete, a ovogodišnji će se skup održati povodom 125. godišnjice rođenja Mije Mirkovića, 27. i 28. rujna 2023. Konferencija tematski pokriva različite aspekte Mirkovićeva znanstvenoga, publicističkog i književnog djela te razvojnih procesa Istre i šire regije.

Akademik Mijo Mirković (28. 9. 1898. – 17. 2. 1963.), znameniti istarski znanstvenik i polihistor, utemeljitelj moderne ekonomske znanosti i pokretač većine ekonomskih fakulteta i znanstvenih instituta u Hrvatskoj (i široj regiji), ekonomist i sociolog, kulturni i ekonomski povjesničar, velik dio svog bogatog i raznorodnog znanstvenog opusa posvetio je problemima gospodarskog razvoja i izazovima optimalnog korištenja razvojnog potencijala regije rješavanjem uzroka razvojnih poteškoća. Uz doprinos razvoju sustava ekonomskih politika, posebno agrarne i prometne politike te promišljanju odnosa makroekonomske regulacije i tržišta, kao i ekonomske strukture nacionalne privrede i ekonomske politike, bitni su prilozi vezani za povijest ekonomske misli i gospodarsku povijest Hrvatske.

Iz egzilne pozicije angažiranog intelektualca, svestrani je Istranin, u nastojanju da sačuva i afirmira najugroženije elemente kulturnog identiteta svog zavičaja, kroz najraznovrsnije književne, publicističke i znanstvene žanrove na jedinstven način artikulirao i „inventarizirao“ autentičan doprinos kulturne tradicije Istre europskoj civilizaciji. Pitanje odnosa tradicije i modernosti, kulturnog identiteta i razvoja, uzroka gospodarskog zaostajanja i razvojnih potencijala, koje se nametnulo i kao ključni problem suvremene europske sociološke i ekonomske misli, pratilo ga je kroz bogatu znanstvenu karijeru, od doktorske disertacije obranjene u Frankfurtu 1923. (Glavni uzroci gospodarske zaostalosti slavenskih naroda).


Izvori i program:


Odgovori