Damir Odak, “40 izgubljenih godina hrvatskoga gospodarstva”
Hrvatsko je gospodarstvo stoljećima dijelilo sudbinu hrvatskog naroda, uklopljeno u veća gospodarstva kojima hrvatski razvoj nije bio najvažniji. Ometano svojim položajem na granicama carstava, ratovima i promjenama državnog ustroja, raslo je sporije i nestalnije od gospodarstva razvijenih europskih država.
Počevši od ranih 50-ih, pa do kraja 70-ih godina prošlog stoljeća događa se iznimka od tog pravila i hrvatski rast naglo ubrzava približavajući razinu razvoja Hrvatske razvijenim europskim državama. Nažalost, ono što je slijedilo pokazuje da je iznimka ipak bila samo iznimka. Nakon 1980. hrvatski rast staje i počinje razdoblje „pulsirajuće stagnacije” koje traje već četiri desetljeća.
Ova knjiga pokušava pronaći odgovore zašto se to događa, i to upravo sada kada hrvatski narod prvi put u povijesti samostalno i svojom voljom upravlja svojom sudbinom. Namjerno kažemo odgovore, jer autor ne nudi jedan sveobuhvatan odgovor.
U opisima demografske implozije, širenja uloge države i radikalno monokulturnog restrukturiranja gospodarstva knjiga velikim brojem pokazatelja opširno dokumentira i opisuje tih 40 turbulentnih godina. Iako opis tog razdoblja, gledano u cjelini, ne budi optimizam, uočena su i zbivanja koja za njega daju osnove. U razdobljima rasta, hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka svijeta. Međutim, problem je u strukturnim slabostima koje je svaki put tijekom rasta stvaralo, uzrokujući volatilnost rasta i osjetljivost gospodarstva na šokove.
O AUTORU:
Damir Odak rođen je u Splitu 1964., diplomirao je 1987. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a ubrzo nakon toga postao je jedan od najmlađih upravljača koji su vodili tranziciju financijskog sektora Hrvatske 90-ih godina 20. stoljeća. Svoju bogatu i vrlo dinamičnu karijeru u bankarstvu počeo je već s 26 godina kada je organizirao osnivanje Trgovačke banke d. d., kojoj je na čelu bio do 1997. Tada prelazi u Zagrebačku banku u kojoj rukovodi poslovanjem s poduzećima do 2003. Posebni izazovi u tom razdoblju bili su mu raščišćavanje posljedica gospodarske krize iz 1999. te aktivno sudjelovanje u pozicioniranju Zagrebačke banke na tržištu Bosne i Hercegovine te u pregovorima kad je strana grupacija UniCredito Italiano preuzela banku.
Godine 2003. preuzima vodstvo Nove banke d. d., u kojoj provodi integraciju i reorganizaciju, vodi spajanje te banke s Dubrovačkom bankom d. d. i nakon toga sudjeluje u procesu pronalaženja novog vlasnika banke – OTP-a te joj ostaje na čelu do 2011.
Članom tima guvernera Borisa Vujčića bio je od 2012. do 2018. kada je kao viceguverner Hrvatske narodne banke bio zadužen za nadzor banaka. U tom se razdoblju suočava s problemima koje je bankarskom sustavu stvorio visoki udjel neprihodujućih kredita, a poslije i sa zbivanjima vezanima za restrukturiranje Agrokora.
Godine 2021. odlukom Upravnog vijeća Europske središnje banke imenovan je za člana Administrative Board of Review, radnog tijela Europske središnje banke.
Na osnovi iskustava koja je stekao kao bankar i nadzornik banaka, 2020. objavljuje knjigu A Political Economy of Banking Supervision (Politička ekonomija nadzora banaka) u izdanju švicarskog nakladnika Springer Nature. Svojom sljedećom knjigom, ovom koju držite u ruci, pokušavajući prepoznati uzroke dugoročnog zastoja hrvatskoga gospodarskog rasta, vraća se početcima svoje karijere kad je bio asistent profesoru Branku Horvatu na Ekonomskom fakultetu i znanstveni novak na Ekonomskom institutu.
RECENZIJE:
„U ovom stručnom i produhovljenom publicističkom štivu autor suvereno i realistično vodi čitatelje kroz kompleksne međuodnose brojnih ekonomskih varijabli i precizno secira uzroke izgubljenih desetljeća i zaostajanja Hrvatske u odnosu na svijet, s posebnim osvrtima na institucionalne, političke, vanjske, ali i psihološke čimbenike koji su tome pridonijeli. Iako će ova knjiga ponajprije probuditi interes makroekonomista, politologa i sociologa, ona se izravno tiče svih građana Lijepe Naše, kao i onih koji su iz nje otišli ili o tome razmišljaju pa bi trebala biti dio svake kućne biblioteke – kao podsjetnik zašto smo uistinu tu gdje jesmo i kao ideja kakvi bismo trebali postati i kakav pristup od ljudi koji vode zemlju bismo trebali zahtijevati ako uistinu želimo promjene.”
– prof. dr. sc. Ksenija Dumičić
„Razmjerno kompleksnu stručnu tematiku nije uvijek jednostavno prikazati na jednostavan i prosječnom čitatelju razumljiv način. Knjiga je tour de force raznih kvantifikacija, veličina i omjera prikazanih u brojnim tablicama i grafikonima. Autor ih iznosi i objašnjava s mnogo upornosti i strpljenja. Ipak, nikad ne dopušta da brojke, tablice i grafovi preuzmu primat nad pričom. Autor tako (makro)ekonomskoj povijesti Hrvatske prilazi na publicistički način, opisujući gospodarske trendove i okolnosti u kojima su se odvijala gospodarska zbivanja na vrlo popularan, nerijetko i duhovit način. Priča o hrvatskom gospodarstvu gradi se vrlo jezgrovito, iznimno britkim stilom i povremeno začinjena obilnim dozama humora koji ponekad graniči s ironijom ili čak satirom, stvarajući dobrodošlu protutežu ozbiljnoj materiji. Uz kronologiju gospodarskih uspona i padova, autora posebno raduje razbijanje raznih popularnih mitova koji su se u pojedinim trenutcima čvrsto ukorijenili u javnoj svijesti. A takvih mitova u Hrvatskoj doista ne nedostaje.”
– mr. sc. Vedran Šošić
Izdavač: Školska knjiga
Broj stranica: 288
Godina izdanja: 2022
Prelistaj izdanje:
https://shop.skolskaknjiga.hr/40-izgubljenih-godina-hrvatskoga-gospodarstva.html